Zašto se na ovaj dan ništa ne pere, ne peva i ne sipa vino – i zašto se voda sa Velikog petka čuva cele godine
U srpskoj tradiciji, Veliki petak se doživljava kao najsvetiji, ali i najtiši dan u godini. To je dan kada je, prema hrišćanskom verovanju, Hristos razapet – a prema narodnim običajima, dan kada ni priroda ne diše. Zvona u crkvama ne zvone, ptice navodno ćute, a domaćice izbegavaju svaki oblik buke. Poseban status ima voda – ona koja se tog dana zahvati smatra se lekovitom i moćnom, a sve što se obavi u tišini i bez sujete, nosi blagoslov za celu godinu.
Voda sa Velikog petka – svetinja iz naroda
U mnogim srpskim krajevima, žene odlaze pre izlaska sunca na izvor ili česmu da zahvate vodu – u glinenoj ili staklenoj posudi, bez reči. Ta voda se čuva u kući, koristi za umivanje bolesnika, dece, ili kad “zlo uđe u kuću”. Često se stavlja i pored ikone, kao amajlija.
Možda vas zanima:
Uskršnji ponedeljak i ritual polivanja devojaka: Paganski običaj za zdravlje i plodnost
Zašto su se devojke polivale vodom, gde se to i dalje radi – i kakve veze ima sa starim slovenskim prolećnim kultovima
6 načina kako da iskoristite nepojedena jaja nakon Uskrsa: Uz ove recepate, imaćete ukusni ručak danima nakon praznika
Priskačemo u pomoć svim domaćicama koje muku muče sa nepojedenim uskršnjim jajima
Možda vas zanima:
Uskršnji ponedeljak i ritual polivanja devojaka: Paganski običaj za zdravlje i plodnost
Zašto su se devojke polivale vodom, gde se to i dalje radi – i kakve veze ima sa starim slovenskim prolećnim kultovima
6 načina kako da iskoristite nepojedena jaja nakon Uskrsa: Uz ove recepate, imaćete ukusni ručak danima nakon praznika
Priskačemo u pomoć svim domaćicama koje muku muče sa nepojedenim uskršnjim jajima
Možda vas zanima:
Uskršnji ponedeljak i ritual polivanja devojaka: Paganski običaj za zdravlje i plodnost
Zašto su se devojke polivale vodom, gde se to i dalje radi – i kakve veze ima sa starim slovenskim prolećnim kultovima
6 načina kako da iskoristite nepojedena jaja nakon Uskrsa: Uz ove recepate, imaćete ukusni ručak danima nakon praznika
Priskačemo u pomoć svim domaćicama koje muku muče sa nepojedenim uskršnjim jajima
Ne pere se veš, ne sipa vino, ne peva
Veliki petak je dan žalosti, ali i sabranosti. Ne pere se veš “jer bi krv mogla da se pojavi na platnu”. Ne sipa se vino jer “zemlja pije krv”. Ne peva se jer je dan “kad i Bog ćuti”. Starije žene čak nisu želele da deca tog dana igraju ili prave buku.
U pojedinim selima, domaćice ni vatru nisu palile – hrana se jela hladna, a rerna ostajala zatvorena.
Farbanje jaja – samo crveno i u tišini
Ako se farbaju jaja, to je isključivo crvenom bojom, bez priče i bez muzike. Prvo jaje farba se rano ujutru i naziva se čuvarkuća. Njega se ne jede, već se čuva do sledeće godine – za sreću, zdravlje i zaštitu doma.
Voda i tišina kao oblici molitve
Veliki petak je u srpskoj narodnoj religiji više od hrišćanskog praznika – on je oblik duhovne prakse. Tišina se ne doživljava kao praznina, već kao razgovor bez reči. Voda nije samo osveženje, već nosilac memorije dana kada “nebo ćuti”.
Danas – obnavljanje tišine kroz ličnu disciplinu
U svetu buke, ekrana i brzine, običaji Velikog petka dobijaju novo značenje. Oni nas ne pozivaju da budemo praznoverni – već prisutni. Da se ne plašimo tišine, da poštujemo dan, vodu i ritam prirode. I da bar jednom godišnje, ćutimo – s razlogom.
Neki od NAJVAŽNIJIH SRBA svih vremena SAHRANJENI SU NA ISTOM MESTU! Njihovi grobovi nalaze se iza ovih vrata
Od svih manastira Fruške gore Krušedol je verovatno najpoznatiji. A ima i razloga za to!
Vežbe za mozak: Tajna rituala zbog kojeg je Vladeta Jerotić imao fantastično pamćenje
Otkrijte jednostavne vežbe za mozak koje je Vladeta Jerotić praktikovao svakog dana i povrati mentalnu oštrinu odmah.
Danas je Sveti Andrej Prvozvani: Praznik na koji se sprema „Mečkina povojnica“, dan brojnih običaja, ali i zabrana
Da li ste čuli za “mečkinu povojnicu”? Pogledajte koji običaji, verovanja i zabrane važe na današnji dan!
Šta se radi sa slavskim kolačem koji ostane posle slave: Otac Dejan objašnjava šta je jedino ispravno
Nakon što prođe slava često nam ostane mnogo hrane, a ponekad i slavski kolač. Evo šta sa njim treba uraditi
"Onaj ko ODBIJE kumstvo, prati ga jezivo verovanje"
Kumstvo je u srpskoj tradiciji mnogo više od običaja. To je duhovno srodstvo, veza koja se ne raskida ni vremenom ni udaljenošću. Kum nije samo svedok na venčanju ili osoba koja drži dete na krštenju - on postaje deo porodice, duhovni stub i svedok jednog zaveta pred Bogom.
Komentari(0)