Zašto se na ovaj dan ništa ne pere, ne peva i ne sipa vino – i zašto se voda sa Velikog petka čuva cele godine
U srpskoj tradiciji, Veliki petak se doživljava kao najsvetiji, ali i najtiši dan u godini. To je dan kada je, prema hrišćanskom verovanju, Hristos razapet – a prema narodnim običajima, dan kada ni priroda ne diše. Zvona u crkvama ne zvone, ptice navodno ćute, a domaćice izbegavaju svaki oblik buke. Poseban status ima voda – ona koja se tog dana zahvati smatra se lekovitom i moćnom, a sve što se obavi u tišini i bez sujete, nosi blagoslov za celu godinu.
Voda sa Velikog petka – svetinja iz naroda
U mnogim srpskim krajevima, žene odlaze pre izlaska sunca na izvor ili česmu da zahvate vodu – u glinenoj ili staklenoj posudi, bez reči. Ta voda se čuva u kući, koristi za umivanje bolesnika, dece, ili kad “zlo uđe u kuću”. Često se stavlja i pored ikone, kao amajlija.
Možda vas zanima:
Uskršnji ponedeljak i ritual polivanja devojaka: Paganski običaj za zdravlje i plodnost
Zašto su se devojke polivale vodom, gde se to i dalje radi – i kakve veze ima sa starim slovenskim prolećnim kultovima
6 načina kako da iskoristite nepojedena jaja nakon Uskrsa: Uz ove recepate, imaćete ukusni ručak danima nakon praznika
Priskačemo u pomoć svim domaćicama koje muku muče sa nepojedenim uskršnjim jajima
Možda vas zanima:
Uskršnji ponedeljak i ritual polivanja devojaka: Paganski običaj za zdravlje i plodnost
Zašto su se devojke polivale vodom, gde se to i dalje radi – i kakve veze ima sa starim slovenskim prolećnim kultovima
6 načina kako da iskoristite nepojedena jaja nakon Uskrsa: Uz ove recepate, imaćete ukusni ručak danima nakon praznika
Priskačemo u pomoć svim domaćicama koje muku muče sa nepojedenim uskršnjim jajima
Možda vas zanima:
Uskršnji ponedeljak i ritual polivanja devojaka: Paganski običaj za zdravlje i plodnost
Zašto su se devojke polivale vodom, gde se to i dalje radi – i kakve veze ima sa starim slovenskim prolećnim kultovima
6 načina kako da iskoristite nepojedena jaja nakon Uskrsa: Uz ove recepate, imaćete ukusni ručak danima nakon praznika
Priskačemo u pomoć svim domaćicama koje muku muče sa nepojedenim uskršnjim jajima
Ne pere se veš, ne sipa vino, ne peva
Veliki petak je dan žalosti, ali i sabranosti. Ne pere se veš “jer bi krv mogla da se pojavi na platnu”. Ne sipa se vino jer “zemlja pije krv”. Ne peva se jer je dan “kad i Bog ćuti”. Starije žene čak nisu želele da deca tog dana igraju ili prave buku.
U pojedinim selima, domaćice ni vatru nisu palile – hrana se jela hladna, a rerna ostajala zatvorena.
Farbanje jaja – samo crveno i u tišini
Ako se farbaju jaja, to je isključivo crvenom bojom, bez priče i bez muzike. Prvo jaje farba se rano ujutru i naziva se čuvarkuća. Njega se ne jede, već se čuva do sledeće godine – za sreću, zdravlje i zaštitu doma.
Voda i tišina kao oblici molitve
Veliki petak je u srpskoj narodnoj religiji više od hrišćanskog praznika – on je oblik duhovne prakse. Tišina se ne doživljava kao praznina, već kao razgovor bez reči. Voda nije samo osveženje, već nosilac memorije dana kada “nebo ćuti”.
Danas – obnavljanje tišine kroz ličnu disciplinu
U svetu buke, ekrana i brzine, običaji Velikog petka dobijaju novo značenje. Oni nas ne pozivaju da budemo praznoverni – već prisutni. Da se ne plašimo tišine, da poštujemo dan, vodu i ritam prirode. I da bar jednom godišnje, ćutimo – s razlogom.
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
GROBLJE VILA: Zašto se na planini Miroč i danas gasi motor i legenda o najstarijem srpskom vampiru
Miroč, planina na severoistoku Srbije, važi za jednu od najmističnijih, opevana u narodnim pesmama kao dom vilenjaka. Ipak, Miroč i obližnji krajevi kriju mnogo mračniju tajnu – priču o najpoznatijem srpskom vampiru, Savi Savanoviću. Otkrivamo kako je vodenica na reci Rogačici postala ukleto mesto koje meštani izbegavaju i kako se mit o vukodlacima spojio sa pričom o vampiru.
POSLEDNJE PISMO IZ ZATVORA: Istina o jedinom svedočanstvu Kneza Pavla u egzilu i zašto je odbio da nosi burmu
Knez Pavle Karađorđević (1893–1976) važio je za najobrazovanijeg i najsklonijeg umetnosti među srpskim vladarima, ali je njegov život završio u političkom progonstvu. Otkrivamo kako je njegova sudbina povezana sa tragičnim gubitkom sina i zašto se, uprkos svom bogatstvu, morao odreći remek-dela da bi preživeo u izgnanstvu.
Naši stari su verovali da vetar ima duhovnu funkciju: Ovako su mu pevali, a razlog će vas iznenaditi
Pevanje pred vetar nije pokušaj da se kontroliše priroda
Komentari(0)