Od zadužbine poslednjeg despota do večnog doma Obrenovića: Krušedol kao svetilište nacije
Zadužbina plemića, utočište patrijarha, svetilište naroda – mesto gde istorija, vera i umetnost i dalje dišu istim dahom
Zadužbina poslednjeg despota
Manastir Krušedol osnovao je despot Đorđe Branković, poslednji naslednik slavne dinastije Brankovića, koji se zamonašio pod imenom Maksim. Podignut između 1509. i 1514. godine, manastir je zamišljen kao duhovno utočište, ali i kao porodična grobnica. Đorđeva majka, prepodobna Angelina, takođe je sahranjena ovde, a oboje su danas poštovani kao svetitelji Srpske pravoslavne crkve.
Mesto otpora i opstanka
Možda vas zanima:
Manastir Sveti Nikola u Kuršumliji: Zaboravljena svetinja iznad dve reke i pod dva carstva
U zimskim danima, kada su staze zaleđene, ovaj manastir izgleda kao da se vraća u vek iz kog je potekao. Prvi zadužbinar Stefana Nemanje, nekada centar srpske države, danas stoji tih, ali nepokolebljiv
Kad prođe Sveti Nikola, reč mora da omekša: Tišina u kući donosi mir za praznike
U danima između Nikoljdana i Božića naši stari su znali – ne viče se u kući, ne raspravlja se za stolom, a deca se ne kažnjavaju. Mir u domu počinje rečima, a ne prazničnim ukrasima
Možda vas zanima:
Manastir Sveti Nikola u Kuršumliji: Zaboravljena svetinja iznad dve reke i pod dva carstva
U zimskim danima, kada su staze zaleđene, ovaj manastir izgleda kao da se vraća u vek iz kog je potekao. Prvi zadužbinar Stefana Nemanje, nekada centar srpske države, danas stoji tih, ali nepokolebljiv
Kad prođe Sveti Nikola, reč mora da omekša: Tišina u kući donosi mir za praznike
U danima između Nikoljdana i Božića naši stari su znali – ne viče se u kući, ne raspravlja se za stolom, a deca se ne kažnjavaju. Mir u domu počinje rečima, a ne prazničnim ukrasima
Možda vas zanima:
Manastir Sveti Nikola u Kuršumliji: Zaboravljena svetinja iznad dve reke i pod dva carstva
U zimskim danima, kada su staze zaleđene, ovaj manastir izgleda kao da se vraća u vek iz kog je potekao. Prvi zadužbinar Stefana Nemanje, nekada centar srpske države, danas stoji tih, ali nepokolebljiv
Kad prođe Sveti Nikola, reč mora da omekša: Tišina u kući donosi mir za praznike
U danima između Nikoljdana i Božića naši stari su znali – ne viče se u kući, ne raspravlja se za stolom, a deca se ne kažnjavaju. Mir u domu počinje rečima, a ne prazničnim ukrasima
Kroz vekove, Krušedol je stradao više puta – od Osmanlija, Habsburga, pa do nacističkih pljački u Drugom svetskom ratu. Ipak, nikada nije napušten. Monasi su uporno obnavljali crkvu, freske, riznicu i svetilište. U 18. i 19. veku, Krušedol postaje jedan od najvažnijih duhovnih centara Srba u Habzburškoj monarhiji, mesto okupljanja vernika, političara i umetnika.
Grobnica velikana srpske istorije
U porti manastira sahranjeni su najviši predstavnici srpske crkve, ali i vladari i pesnici:
– Patrijarh Arsenije III Čarnojević, vođa Velike seobe,
– Kralj Milan Obrenović i kraljica Natalija,
– Episkopi i narodna gospoda,
– A jedno vreme ovde su bile i mošti Branka Radičevića.
Zbog toga se Krušedol često naziva i „srpskom Valhalom“ – svetim mestom gde istorija ima lice i telo.
Svetilište zlatnog ikonostasa
Crkva je posvećena Blagovestima Presvete Bogorodice. U njenoj unutrašnjosti nalazi se jedan od najlepših ikonostasa srpskog baroka – pozlaćen, bogato ukrašen i oslikan kombinacijom vizantijskog i zapadnog stila. Freske su radili najbolji slikari svog vremena, a ikonostas je i danas u funkciji.
Manastir koji i dalje diše
Krušedol je i danas aktivan manastir, sa malom bratijom, ali velikim duhovnim i kulturnim značajem. Otvoren je za posetioce, a tokom praznika okuplja vernike iz cele Srbije. U manastiru postoji i muzej, prodavnica sa rukotvorinama, kao i tiha bašta u kojoj posetioci mogu da se sklone iz sveta.
Zanimljivosti koje mnogi ne znaju
– Ime „Krušedol“ potiče od kruškovih stabala koja su nekada rasla u okolini.
– Tokom nacističke pljačke 1942. godine odneseno je preko 300 vrednih umetničkih predmeta – mnogi se i danas vode kao nestali.
– Krušedol se pominje u poeziji Jovana Dučića i u memoarima vladika iz 18. veka.
– U manastiru su prikazane i lične stvari kraljevske porodice Obrenović.
Krušedol nije samo manastir – to je večna pozornica srpskog identiteta, na kojoj su ispisane najtiše, ali i najuzvišenije stranice istorije.
CRNJANSKI JE NA NEVEROVATAN NAČIN OSVOJIO NAJLEPŠU BEOGRAĐANKU: Učinio je sve da je zavede, pa je varao IZA SVAKOG ĆOŠKA
Život Miloša Crnjanskog obeležia je jedna velika ljubav koji u gradio sa najlepšom Beograđankom Vidom Ružić, koja mu je bila podrška u svemu.
Nekršteni dani: Vreme kad se tišina ne prekida, a svet ne dira
Između Božića i Bogojavljenja, po narodnom verovanju, dolaze dani kada ništa ne počinje, ništa se ne pozajmljuje, i ništa se ne viče. Tada se poštuje tišina – jer „nije svaki dan Božiji“
Senke zimskog ciklusa: Kad se dan skrati, a duhovni svet približi
U narodnoj religiji, zima nije samo sezona – već vreme kada „nevidljivi svet hoda bliže ljudima“. Od Nikoljdana do Bogojavljenja, svaki korak se pravi s merom
ČAJKANOVIĆEVO VEROVANJE Dani kada narod veruje da se molitve čuju jače
U srpskom narodnom kalendaru postoje dani kada se kaže da se „otvaraju nebesa“. U tom trenutku, ni molitva ne mora da se izgovori naglas – dovoljno je da je srce spremno
Krštenje i prvi rođendan deteta o jednom trošku: Gde je granica između tradicije i pomodarstva
Proslava i obeležavanje prvog rođendana deteta je poseban trenutak za roditelje koji će pamtiti celog života. Međutim, u poslednje vreme je praksa da se ujedno i krštenje 'obavi' taj dan, pa se napravi proslava u jednom, kada je radost duplo veća. Ipak, da li je to preporučljivo?
Komentari(0)