Gde je nestao Rastko Petrović? Tragovi tajanstvenog putopisca po Srbiji

Jadranko Žugić

19:00

Kultura 0

Zaboravljeni genije i njegovi izgubljeni koraci

rastko petrović
Printscreen/Youtube

Kada se spomene ime Rastka Petrovića, većina će ga povezati sa egzotičnim putopisima iz Afrike, eksperimentima modernizma i diplomatskim životom u Americi. Međutim, ono što se retko zna jeste da je Rastko – iako duhom svetski, telom često daleko od Srbije – imao duboku, gotovo mitsku povezanost sa sopstvenim narodom i srpskim predelima. Njegove „skrivene“ beleške o Srbiji, koje i dalje leže neobjavljene, možda kriju jedno sasvim drugačije lice ovog neuhvatljivog genija.

Tragovi po Srbiji: putnik u sopstvenoj zemlji

Iako je najpoznatiji po putovanjima po Africi i Americi, Rastko Petrović je u periodu između 1933. i 1935. godine proputovao i delove Srbije, naročito zapadni i istočni kraj. Prema navodima istraživača koji su imali uvid u porodičnu arhivu Petrovićevih, postoje dnevnički zapisi i skice iz Valjeva, Priboja, Kladova i okoline Negotina.

U jednom od tih zapisa navodno stoji: „U Priboju, kada Lim ućuti u sumrak, čovek ostaje bez jezika – sve što možeš reći, reka je već rekla.“ Ova rečenica, do sada nepoznata široj javnosti, pokazuje koliko je duboko i poetski Rastko doživljavao zavičajne pejzaže. Nije ih opisivao turistički – već gotovo mitološki, kao da traži dušu naroda u zvuku vetra i tišini planinskih sela.

Nestali rukopisi – blago koje čeka da se otkrije

U Arhivu Srbije, kao i u privatnoj ostavštini porodice Petrović, čuvaju se desetine neobjavljenih rukopisa. Među njima su i beleške sa putovanja po Srbiji, koje nikada nisu ušle ni u jedno njegovo štampano izdanje. Istoričari književnosti godinama apeluju na digitalizaciju i sistematsku obradu tih dokumenata, jer se veruje da oni sadrže neprocenjivo kulturno svedočanstvo o Srbiji između dva rata – viđenu očima najosećajnijeg moderniste.

Rastko kao svedok zaboravljenih predela

Za razliku od njegovih urbanih savremenika, Rastko je tražio tišinu – sela na granici zaborava, reke koje niko ne fotografiše, brda bez putokaza. Zapisao je (kako tvrde izvori iz SANU): „U Negotinskoj Krajini ljudi gledaju zemlju kao majku, a nebo kao brata. Još se ovde peva bez muzike – iz stomaka, iz tuge.“ To nisu samo opisi; to je filozofija života koju je pronalazio u narodu.

Kultura zaborava i šansa za novo otkriće

Danas, kada tragamo za autentičnim turističkim i kulturnim sadržajima, lik i delo Rastka Petrovića nude priliku da se pokrene nova inicijativa: „Tragovima Rastka Petrovića“ – kulturna ruta kroz zaboravljene srpske predele koje je posećivao, uz rekonstrukciju njegovih putopisa i umetničku interpretaciju njegovih misli. Zamislite audio-staze koje posetioci mogu slušati dok šetaju uz Lim, sa fragmentima Rastkovih zapisa u naraciji glumaca. To nije samo turizam – to je susret sa dušom zemlje.

Pesnik sveta, sin Srbije

Rastko Petrović je možda umro daleko od Srbije, u Vašingtonu, ali je deo njegove duše ostao u svakoj rečenici o domovini koju je voleo tiho, iz dubine, ne namećući se. Njegova povezanost sa Srbijom nije bila u eksponiranju – već u tišini. I zato je krajnje vreme da toj tišini damo glas.

Komentari(0)

Loading