Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.
Veljko – hajduk i vojvoda
Rođen u Lenovcu kod Zaječara, Veljko Petrović je rano stupio u četu hajduka, a ubrzo se priključio Karađorđu u ustanku. Poznat po hrabrosti, snazi i neustrašivosti, dobio je zvanje vojvode i postao jedan od ključnih zapovednika na krajnjem istoku Srbije.
„Praskalica“ – top koji grmi
Možda vas zanima:
KO JE ZAISTA PRESUDIO KARAĐORĐU I ZAŠTO JE MORAO DA UBIJE SVOG BRATA: Šokantni detalji tajnog suđenja kod starih Srba!
Karađorđe je ubio brata Marinka, a taj čin je obeležio Prvi srpski ustanak. Ipak, to nije bila impulsivna odluka, već SPARTANSKA ODLUKA najvišeg srpskog suda! Ovo je istina o TAJNOM SAVETU, strahu od turske osvete i surovom MORALU srpskih hajduka!
Kako su ustanici na Ivankovcu pobedili vojsku od 20.000 Osmanlija - Junaštvo Milenka Stojkovića i noćni dolazak Karađorđa
Sudbonosni dani Prvog srpskog ustanka u Moravskoj dolini. Na obroncima brda Ivankovac, nedaleko od Ćuprije, avgusta 1805. godine odigrala se presudna bitka između ustanika i osmanske vojske. Ovaj sukob, poznat kao Bitka kod Ivankovca, bio je prva velika pobeda ustanika nad regularnom turskom vojskom, a njegov značaj bio je ogroman – ulio je narodu samopouzdanje i pokazao da se vekovima sanjana sloboda može izboriti oružjem.
Možda vas zanima:
KO JE ZAISTA PRESUDIO KARAĐORĐU I ZAŠTO JE MORAO DA UBIJE SVOG BRATA: Šokantni detalji tajnog suđenja kod starih Srba!
Karađorđe je ubio brata Marinka, a taj čin je obeležio Prvi srpski ustanak. Ipak, to nije bila impulsivna odluka, već SPARTANSKA ODLUKA najvišeg srpskog suda! Ovo je istina o TAJNOM SAVETU, strahu od turske osvete i surovom MORALU srpskih hajduka!
Kako su ustanici na Ivankovcu pobedili vojsku od 20.000 Osmanlija - Junaštvo Milenka Stojkovića i noćni dolazak Karađorđa
Sudbonosni dani Prvog srpskog ustanka u Moravskoj dolini. Na obroncima brda Ivankovac, nedaleko od Ćuprije, avgusta 1805. godine odigrala se presudna bitka između ustanika i osmanske vojske. Ovaj sukob, poznat kao Bitka kod Ivankovca, bio je prva velika pobeda ustanika nad regularnom turskom vojskom, a njegov značaj bio je ogroman – ulio je narodu samopouzdanje i pokazao da se vekovima sanjana sloboda može izboriti oružjem.
Možda vas zanima:
KO JE ZAISTA PRESUDIO KARAĐORĐU I ZAŠTO JE MORAO DA UBIJE SVOG BRATA: Šokantni detalji tajnog suđenja kod starih Srba!
Karađorđe je ubio brata Marinka, a taj čin je obeležio Prvi srpski ustanak. Ipak, to nije bila impulsivna odluka, već SPARTANSKA ODLUKA najvišeg srpskog suda! Ovo je istina o TAJNOM SAVETU, strahu od turske osvete i surovom MORALU srpskih hajduka!
Kako su ustanici na Ivankovcu pobedili vojsku od 20.000 Osmanlija - Junaštvo Milenka Stojkovića i noćni dolazak Karađorđa
Sudbonosni dani Prvog srpskog ustanka u Moravskoj dolini. Na obroncima brda Ivankovac, nedaleko od Ćuprije, avgusta 1805. godine odigrala se presudna bitka između ustanika i osmanske vojske. Ovaj sukob, poznat kao Bitka kod Ivankovca, bio je prva velika pobeda ustanika nad regularnom turskom vojskom, a njegov značaj bio je ogroman – ulio je narodu samopouzdanje i pokazao da se vekovima sanjana sloboda može izboriti oružjem.
Veljko je bio poznat po tome što je svoje oružje i topove nazivao imenom, kao da su saborci. Najčuveniji je bio njegov top „Praskalica“, kojim je branio Negotin od turskih napada. Kada bi „Praskalica“ zagrmela, čula se daleko po Krajini i ulivala strah u neprijatelje. Narod je pričao da je taj top bio Veljkov ponos i da ga je čuvao kao oči u glavi.
Odbrana Negotina i junačka smrt
Godine 1813, tokom velikog turskog napada na Negotin, Hajduk Veljko je sa svojim ljudima danima odolevao nadmoćnijoj sili. Na bedemima je hrabrio borce rečima: „Glavu dajem, Krajinu ne dajem!“. Legenda kaže da je, i kada su mu govorili da se skloni, Veljko odgovarao: „Neka poginem, ali ću poginuti na svom mestu!“
Poginuo je 1813. godine, pogođen turskim đuletom na bedemu Negotinske tvrđave, dok je hrabrio svoje saborce. Njegovo telo je sahranjeno u porti crkve u Negotinu, a narodna pesma i priča učinili su da ostane večiti junak.
Sećanje na junaka
Danas u Negotinu stoji spomenik Hajduk Veljku, a njegova rečenica „Glavu dajem, Krajinu ne dajem“ urezana je u kolektivno sećanje. Priča o „Praskalici“ ostala je deo narodne tradicije – kao simbol oružja koje je branjeno srcem i dušom, a ne samo rukama.
Bratimljenje pod jabukom: Kako su Srbi postajali braća bez krvi
Nekada se nisu svi problemi rešavali zakonom, niti su sve veze rađane krvlju – srpski običaj bratimljenja bio je svetinja jača od svakog potpisa
Zašto se u nekim selima zemlja nosila sa groblja: Tajna narodnog „protivuroka“ koja se prenosila šapatom
U staroj srpskoj tradiciji, zemlja nije bila samo tlo – bila je sredstvo zaštite, osvete i prenosa energije, a grobljanska zemlja imala je posebnu moć
Zakucani ekseri u gredi: Zaboravljen običaj za zaštitu kuće od zla
Na prvi pogled – samo ekseri u drvetu, a zapravo – moćna zaštita doma od uroka, bolesti i smrti, po verovanju srpskih predaka
I DANAS JE SLIČNO: Našoj prvoj predstavnici na Evroviziji pesmu je pisao Mika Antić, čim je stigla krenule su prozivke!
Devojka iz skromne socijalističke zemlje nije dočekana baš blagonaklono u svetu glamura...
Komentari(0)