Ovo je najjezivija srpska izreka! Mnogi nisu ni svesni njenog jezivog značenja, korene vuče iz doba Osmajlija
Ova izreka se spominje u našoj poznatoj srpskoj pesmi
Srpski jezik bogat je arhaičnim rečima i izrazima koji oslikavaju davna vremena, često obeležena mračnim i jezivim običajima, naročito iz perioda turske vladavine. Jedna od takvih izreka, koja se i danas, a čije pravo značenje gotovo niko ne zna, može ona koja glasi - "skupljeni s koca i konopca".
Ova izreka je veoma stara i ukorenjena u narodnoj i umetničkoj književnosti. Može se čuti u većini Srbije, a važno je napomenuti da svedoči o brutalnoj istoriji. Danas je koristimo u kontekstu okupljanja ljudi sa različitih strana, neorganizovano i bez smisla, reda i povezanosti među njima, ali je, zapravo, pravo značenje mnogo strašnije.
Izreka u pesmi Vuka Karadžića
Možda vas zanima:
"Jednog u jamu, sa drugim u slamu": Preci su žene ponižavali izrekama, sad se zgražavamo od onoga što je Vuk zapisao
U plejadi Vukovih izreka, koji pršte od ponižavajućeg položaja žene, možemo da steknemo utisak kakav je njen položaj bio u 19. veku
Poslednji potomak Vuka Karadžića plod je vanbračne afere: Za dlaku izbegao smrt, pa se okrenuo Bogu - slavu stekao posthumno
Od trinestoro potomaka Vuka Karadžića nadživeli su ga samo dvoje, a ovo je interesantna priča o njegovom poslednjem potomku
Možda vas zanima:
"Jednog u jamu, sa drugim u slamu": Preci su žene ponižavali izrekama, sad se zgražavamo od onoga što je Vuk zapisao
U plejadi Vukovih izreka, koji pršte od ponižavajućeg položaja žene, možemo da steknemo utisak kakav je njen položaj bio u 19. veku
Poslednji potomak Vuka Karadžića plod je vanbračne afere: Za dlaku izbegao smrt, pa se okrenuo Bogu - slavu stekao posthumno
Od trinestoro potomaka Vuka Karadžića nadživeli su ga samo dvoje, a ovo je interesantna priča o njegovom poslednjem potomku
Možda vas zanima:
"Jednog u jamu, sa drugim u slamu": Preci su žene ponižavali izrekama, sad se zgražavamo od onoga što je Vuk zapisao
U plejadi Vukovih izreka, koji pršte od ponižavajućeg položaja žene, možemo da steknemo utisak kakav je njen položaj bio u 19. veku
Poslednji potomak Vuka Karadžića plod je vanbračne afere: Za dlaku izbegao smrt, pa se okrenuo Bogu - slavu stekao posthumno
Od trinestoro potomaka Vuka Karadžića nadživeli su ga samo dvoje, a ovo je interesantna priča o njegovom poslednjem potomku
U jednoj narodnoj pesmi, koju je zabeležio Vuk Karadžić, stoji: "Pokupili zlice i zlikovce, buljumbaše s koca i konopca, te ih rani sirotinja raja…"
Slična upotreba nalazi se i u delu Rodoljuba Čolakovića: "U ustanak se ubaciše nekakvi probisvijeti bez roda i imena, balije, šokci, odbegli robijaši, ljudi s koca i konopca."
Izreka se našla i u pravnim spisima. Tako u jednom delu Valtazara Bogišića stoji zapisano: "Skupljalo se među njih ljudi sa svake strane… što no riječ s koca i konopca."
Koreni izreke u praksi brutalnog kažnavanja
Iako se danas koristi kao metafora za raznoliko i nepouzdano društvo, poreklo ove izreke je daleko mračnije. Do sredine 19. veka, na prostoru Srbije postojala je praksa brutalnog kažnjavanja: osuđenici su bivali nabijani na kolac ili vešani, posebno u vreme kada je Turska gospodarila ovim prostorima. Turci su ovu svirepu kaznu posebno primenjivali na hajducima i uglednim Srbima. Ljudi koji bi uspeli da izbegnu ovakvu sudbinu bili su označeni kao oni koji su "pobegli s koca i konopca".
O ovom jezivom običaju pisao je i naš nobelovac Ivo Andrić u romanu "Na Drini ćuprija", i tu su detaljno opisane i strahote takvog oblika mučenja i pogubljenja.
U svom izvornom značenju, izreka je označavala skup zlih, pokvarenih ljudi koji su se već ogrešili o zakon i ne prezaju od najgorih dela. Danas se značenje proširilo i najčešće označava neorganizovanu, raznoliku grupu ljudi sakupljenih sa svih strana, bez reda, izbora i kriterijuma.
MILAN SEKULIĆ, GRADITELJ ZGRADA „ALBANIJE" I „POLITKE": Dao je trajni doprinos izgledu Beograda
Kolekcionar Milan Sekulić, pored toga što je Beogradu zaveštao najveću privatnu zbirku ikona, ostavio je veliki trag kao graditelj.
Zašto se nekada govorilo da ne valja jesti iz okrnjenog tanjira: Narodno verovanje koje krije više od praznoverja
Na srpskoj trpezi tanjir nije bio samo za jelo – već i ogledalo kućnog reda, zdravlja i duhovnog blagostanja
Kad se kuća čisti metlom u krug: Zaboravljeni rituali iz srpskih sela koje niko više ne radi
Nekada je metla bila više od alata – njome se nije samo uklanjao prah, već i zlo, bolest i nevolja, ako se koristila u pravo vreme i na pravi način
Zašto su Srbi nosili nož u čarapi: Narodna verovanja o zaštiti i snazi
Nož u čarapi nije bio znak nasilja, već amajlija, čuvar časti i tiha poruka – „spreman sam da se branim, ali ne i da napadam“
Komentari(0)