Besramno ga varala, pa se slomila nad njegovim grobom: Suprugu kneza Mihaila Obrenovića pamte kao najveću grešnicu

Teodora Tojagić

15:00

Zanimljivosti 0

Julija Obrenović, rođena kao ćerka mađarskog grofa, postala je srpska kneginja udajom za kneza Mihaila Obrenovića, a za života stekla je i titulu najveće grešnice

knez mihailo
Printscreen/Youtube

Julija Obrenović, rođena Julija Hunjadi de Ketelji, bila je ćerka mađarskog grofa Ferenca Hunjadija i poticala iz ugledne bečke porodice. U svom rodnom gradu upoznala je kneza Mihaila Obrenovića, tadašnjeg izgnanika iz Srbije. Njihova romansa započela je u Beču, gde su se 1853. godine, u ruskoj kapeli, i venčali. Julija je tada postala "kneginja serbska", kako su je savremenici nazivali.

Prvi dani braka i život u Mađarskoj

Bračni početak obeležilo je imanje Ivanka u Mađarskoj, gde je Julija prvi put obukla srpsku nošnju — haljinu od bele svile i kadife, ukrašenu zlatnim koncem i rubinima, poklon svog supruga. Njihov zajednički život se menja kada Mihailo ponovo stupa na srpski presto 1858. godine. Julija dolazi u Beograd odlučna da se prilagodi novom narodu i kulturi. Srpski jezik učila je od Đure Daničića, ali i kroz razgovore sa svekrom, knezom Milošem, koji nije govorio strane jezike.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

julija obrenović Printscreen/Youtube

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Život na dvoru i doprinos Srbiji

Kao kneginja, Julija je aktivno učestvovala u društvenom i kulturnom životu Srbije. Sa Mihailom je putovala Evropom, posećivala kraljicu Viktoriju i cara Napoleona III, i predstavljala Srbiju kao modernu državu. U Beogradu je bila pokroviteljka mnogih balova i humanitarnih događaja, a 1861. godine u Sabornoj crkvi postavljen je tron sa ikonom Bogorodice samo za nju.

Kneževski par imao je zajedničku viziju da Beograd dobije Prvu varošku bolnicu, koja bi bila na nivou onih u razvijenim evropskim prestonicama. Knez Mihailo kupio je zemljište sa Ilijom Milosavljevićem Kolarcem, dok je Julija osnovala Odbor beogradskih žena i organizovala dobrotvornu aukciju 1865. godine u hotelu „Srpska kruna“. Na prodaji su se našli predmeti poput nakita, balskih haljina, sablji, knjiga, pa čak i domaćih proizvoda poput suvih šljiva i duvana. U akciji su učestvovali svi slojevi društva.

Bolnica, građena po uzoru na berlinske, otvorena je 1. maja 1868. godine u današnjoj Ulici Džordža Vašingtona. Na svečanosti, međutim, kneginja Julija nije bila prisutna — njihova ljubav se već gasila dok je zgrada rasla.

Pisma i tajne kneževskog braka

Dnevnik kneza Mihaila, beleške Anastasa Jovanovića i Julijina pisma majci otkrivaju veliku bračnu krizu. Jovanović beleži da se kneginja sve ređe vraćala u Beograd i da se po Evropi viđala sa grofom Karlom Arenbergom, s kojim je razmenjivala pisma i sastajala se po banjama. U pismima majci žalila se da je Srbija za nju postala „nesnosna“ i da brak više ne funkcioniše.

Otkriveno je i da je planirala ponovni susret sa grofom u Beču, u kući gde su se prvi put upoznali.

- Tajac je prekrio dvor. Mihailo je satima ostao u kabinetu. Nikog nije zvao. Kneginja u svojim odajama, u malom dvorcu, za put se sprema, beleži Anastas Jovanović.

Razvod se tada nije dogodio, ali se Julija ubrzo ponovo udaljila od Beograda. Iako se nakratko vratila 1864. godine, njihova veza više nije imala budućnost. Sporazumno su se rastali 18. novembra 1865. godine, kada je Julija dobila palatu u Beču i godišnju rentu. Od tada više nije nosila titulu „kneginja srpska“, već samo kneginja Julija Obrenović.

Smrt kneza Mihaila i poslednje godine Julijinog života

Knez Mihailo ubijen je 11. juna 1868. godine tokom šetnje u Košutnjaku. Prema svedočenjima, Julija je na njegovoj sahrani bila među najpotresenijima. U njegovu čast naručila je bronzanu skulpturu arhanđela Mihaila, koja i danas stoji na njegovom sarkofagu u Sabornoj crkvi — jedinstveno umetničko delo u srpskom pravoslavnom hramu.

Julija se ponovo udala jedanaest godina kasnije, upravo za grofa Karla Arenberga, čoveka s kojim je ranije imala tajnu vezu. Živela je u Beču, daleko od političkih previranja Srbije, i umrla 1919. godine. Nije imala dece ni iz prvog ni iz drugog braka.

Trag kneginje u Beogradu

Iako je istorija često opisuje kao "najveću grešnicu među kneginjama", Julija Obrenović je ostavila trajan trag u Beogradu – od humanitarnog rada i osnivanja bolnice, do umetničkog obeležja koje i danas čuva sećanje na njenog supruga. Njena priča ostaje svedočanstvo o ženi rastrzanoj između ljubavi, dužnosti i slobode u vremenu kada su strasti na dvorovima bile jednako burne kao i politika.

Komentari(0)

Loading