U srpskoj narodnoj mitologiji, vuk nije bio zver od koje se beži – već biće koje se poštuje. Veselin Čajkanović ukazuje da je vuk bio svet, pratilac bogova, čuvar duša i simbol sile koja nikada ne napada bez razloga.
                                Dok su mnoge evropske tradicije vuka doživljavale kao pretnju, u srpskoj narodnoj religiji vuk je bio poštovano i zaštićeno biće. U tumačenjima Veselina Čajkanovića, vuk zauzima posebno mesto – ne ubija se bez posledica, ne pominje se naglas bez potrebe, a njegova senka se ne potcenjuje. Bio je simbol snage, časti, instinkta i tihe pravde. Onaj ko se zameri vuku, zamerio se onome što ne razume – a onaj ko ga poštuje, poštovao je samu prirodu.
Vuk – gospodar planine i duša predaka
Vuk je smatran bićem koje vidi ono što ljudi ne mogu.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                                                                                                                                
Možda vas zanima:
            ŠTA SU SRBI RADILI SA PEPELOM MRTVIH I ZAŠTO IH SE VILA RAVIOJLA PLAŠILA: Najmračniji srpski običaj za Zadušnice!
U srpskoj tradiciji, Zadušnice su dan kada se vrata sveta otvaraju. Ali malo ko zna za KULT MRTVIH koji seže hiljadama godina unazad i rituale zbog kojih su STARE SRPSKE VILE bežale glavom bez obzira. Da li znate zašto se mrtvima sipala VODA KROZ LEVAK?
            Ko su bili srpski zmajevi: Mit, legenda i viteški red
U srpskoj i široj slovenskoj mitologiji zmaj zauzima posebno mesto. Zamišljan je kao natprirodno biće, često krilato, sa zmijolikim telom i sposobnošću da rigne vatru. Ipak, nije bio samo čudovište: u narodnoj mašti imao je i ljudske osobine – mogao je da voli, zavidi, pa čak i da stvara potomstvo.
Možda vas zanima:
            ŠTA SU SRBI RADILI SA PEPELOM MRTVIH I ZAŠTO IH SE VILA RAVIOJLA PLAŠILA: Najmračniji srpski običaj za Zadušnice!
U srpskoj tradiciji, Zadušnice su dan kada se vrata sveta otvaraju. Ali malo ko zna za KULT MRTVIH koji seže hiljadama godina unazad i rituale zbog kojih su STARE SRPSKE VILE bežale glavom bez obzira. Da li znate zašto se mrtvima sipala VODA KROZ LEVAK?
            Ko su bili srpski zmajevi: Mit, legenda i viteški red
U srpskoj i široj slovenskoj mitologiji zmaj zauzima posebno mesto. Zamišljan je kao natprirodno biće, često krilato, sa zmijolikim telom i sposobnošću da rigne vatru. Ipak, nije bio samo čudovište: u narodnoj mašti imao je i ljudske osobine – mogao je da voli, zavidi, pa čak i da stvara potomstvo.
Možda vas zanima:
            ŠTA SU SRBI RADILI SA PEPELOM MRTVIH I ZAŠTO IH SE VILA RAVIOJLA PLAŠILA: Najmračniji srpski običaj za Zadušnice!
U srpskoj tradiciji, Zadušnice su dan kada se vrata sveta otvaraju. Ali malo ko zna za KULT MRTVIH koji seže hiljadama godina unazad i rituale zbog kojih su STARE SRPSKE VILE bežale glavom bez obzira. Da li znate zašto se mrtvima sipala VODA KROZ LEVAK?
            Ko su bili srpski zmajevi: Mit, legenda i viteški red
U srpskoj i široj slovenskoj mitologiji zmaj zauzima posebno mesto. Zamišljan je kao natprirodno biće, često krilato, sa zmijolikim telom i sposobnošću da rigne vatru. Ipak, nije bio samo čudovište: u narodnoj mašti imao je i ljudske osobine – mogao je da voli, zavidi, pa čak i da stvara potomstvo.
Možda vas zanima:
            ŠTA SU SRBI RADILI SA PEPELOM MRTVIH I ZAŠTO IH SE VILA RAVIOJLA PLAŠILA: Najmračniji srpski običaj za Zadušnice!
U srpskoj tradiciji, Zadušnice su dan kada se vrata sveta otvaraju. Ali malo ko zna za KULT MRTVIH koji seže hiljadama godina unazad i rituale zbog kojih su STARE SRPSKE VILE bežale glavom bez obzira. Da li znate zašto se mrtvima sipala VODA KROZ LEVAK?
            Ko su bili srpski zmajevi: Mit, legenda i viteški red
U srpskoj i široj slovenskoj mitologiji zmaj zauzima posebno mesto. Zamišljan je kao natprirodno biće, često krilato, sa zmijolikim telom i sposobnošću da rigne vatru. Ipak, nije bio samo čudovište: u narodnoj mašti imao je i ljudske osobine – mogao je da voli, zavidi, pa čak i da stvara potomstvo.
Možda vas zanima:
            ŠTA SU SRBI RADILI SA PEPELOM MRTVIH I ZAŠTO IH SE VILA RAVIOJLA PLAŠILA: Najmračniji srpski običaj za Zadušnice!
U srpskoj tradiciji, Zadušnice su dan kada se vrata sveta otvaraju. Ali malo ko zna za KULT MRTVIH koji seže hiljadama godina unazad i rituale zbog kojih su STARE SRPSKE VILE bežale glavom bez obzira. Da li znate zašto se mrtvima sipala VODA KROZ LEVAK?
            Ko su bili srpski zmajevi: Mit, legenda i viteški red
U srpskoj i široj slovenskoj mitologiji zmaj zauzima posebno mesto. Zamišljan je kao natprirodno biće, često krilato, sa zmijolikim telom i sposobnošću da rigne vatru. Ipak, nije bio samo čudovište: u narodnoj mašti imao je i ljudske osobine – mogao je da voli, zavidi, pa čak i da stvara potomstvo.
- zna kad ide smrt,
 - zna kad dete nije pod zaštitom,
 - i nikada ne ulazi u selo ako nije pozvan.
 - U tim predanjima, vuk je posrednik između svetova – nije ni divlji, ni pitom, već svoj, ali pravedan.
 
Možda vas zanima:
            ŠTA SU SRBI RADILI SA PEPELOM MRTVIH I ZAŠTO IH SE VILA RAVIOJLA PLAŠILA: Najmračniji srpski običaj za Zadušnice!
U srpskoj tradiciji, Zadušnice su dan kada se vrata sveta otvaraju. Ali malo ko zna za KULT MRTVIH koji seže hiljadama godina unazad i rituale zbog kojih su STARE SRPSKE VILE bežale glavom bez obzira. Da li znate zašto se mrtvima sipala VODA KROZ LEVAK?
            Ko su bili srpski zmajevi: Mit, legenda i viteški red
U srpskoj i široj slovenskoj mitologiji zmaj zauzima posebno mesto. Zamišljan je kao natprirodno biće, često krilato, sa zmijolikim telom i sposobnošću da rigne vatru. Ipak, nije bio samo čudovište: u narodnoj mašti imao je i ljudske osobine – mogao je da voli, zavidi, pa čak i da stvara potomstvo.
Možda vas zanima:
            ŠTA SU SRBI RADILI SA PEPELOM MRTVIH I ZAŠTO IH SE VILA RAVIOJLA PLAŠILA: Najmračniji srpski običaj za Zadušnice!
U srpskoj tradiciji, Zadušnice su dan kada se vrata sveta otvaraju. Ali malo ko zna za KULT MRTVIH koji seže hiljadama godina unazad i rituale zbog kojih su STARE SRPSKE VILE bežale glavom bez obzira. Da li znate zašto se mrtvima sipala VODA KROZ LEVAK?
            Ko su bili srpski zmajevi: Mit, legenda i viteški red
U srpskoj i široj slovenskoj mitologiji zmaj zauzima posebno mesto. Zamišljan je kao natprirodno biće, često krilato, sa zmijolikim telom i sposobnošću da rigne vatru. Ipak, nije bio samo čudovište: u narodnoj mašti imao je i ljudske osobine – mogao je da voli, zavidi, pa čak i da stvara potomstvo.
Možda vas zanima:
            ŠTA SU SRBI RADILI SA PEPELOM MRTVIH I ZAŠTO IH SE VILA RAVIOJLA PLAŠILA: Najmračniji srpski običaj za Zadušnice!
U srpskoj tradiciji, Zadušnice su dan kada se vrata sveta otvaraju. Ali malo ko zna za KULT MRTVIH koji seže hiljadama godina unazad i rituale zbog kojih su STARE SRPSKE VILE bežale glavom bez obzira. Da li znate zašto se mrtvima sipala VODA KROZ LEVAK?
            Ko su bili srpski zmajevi: Mit, legenda i viteški red
U srpskoj i široj slovenskoj mitologiji zmaj zauzima posebno mesto. Zamišljan je kao natprirodno biće, često krilato, sa zmijolikim telom i sposobnošću da rigne vatru. Ipak, nije bio samo čudovište: u narodnoj mašti imao je i ljudske osobine – mogao je da voli, zavidi, pa čak i da stvara potomstvo.
Možda vas zanima:
            ŠTA SU SRBI RADILI SA PEPELOM MRTVIH I ZAŠTO IH SE VILA RAVIOJLA PLAŠILA: Najmračniji srpski običaj za Zadušnice!
U srpskoj tradiciji, Zadušnice su dan kada se vrata sveta otvaraju. Ali malo ko zna za KULT MRTVIH koji seže hiljadama godina unazad i rituale zbog kojih su STARE SRPSKE VILE bežale glavom bez obzira. Da li znate zašto se mrtvima sipala VODA KROZ LEVAK?
            Ko su bili srpski zmajevi: Mit, legenda i viteški red
U srpskoj i široj slovenskoj mitologiji zmaj zauzima posebno mesto. Zamišljan je kao natprirodno biće, često krilato, sa zmijolikim telom i sposobnošću da rigne vatru. Ipak, nije bio samo čudovište: u narodnoj mašti imao je i ljudske osobine – mogao je da voli, zavidi, pa čak i da stvara potomstvo.
Možda vas zanima:
            ŠTA SU SRBI RADILI SA PEPELOM MRTVIH I ZAŠTO IH SE VILA RAVIOJLA PLAŠILA: Najmračniji srpski običaj za Zadušnice!
U srpskoj tradiciji, Zadušnice su dan kada se vrata sveta otvaraju. Ali malo ko zna za KULT MRTVIH koji seže hiljadama godina unazad i rituale zbog kojih su STARE SRPSKE VILE bežale glavom bez obzira. Da li znate zašto se mrtvima sipala VODA KROZ LEVAK?
            Ko su bili srpski zmajevi: Mit, legenda i viteški red
U srpskoj i široj slovenskoj mitologiji zmaj zauzima posebno mesto. Zamišljan je kao natprirodno biće, često krilato, sa zmijolikim telom i sposobnošću da rigne vatru. Ipak, nije bio samo čudovište: u narodnoj mašti imao je i ljudske osobine – mogao je da voli, zavidi, pa čak i da stvara potomstvo.
Možda vas zanima:
            ŠTA SU SRBI RADILI SA PEPELOM MRTVIH I ZAŠTO IH SE VILA RAVIOJLA PLAŠILA: Najmračniji srpski običaj za Zadušnice!
U srpskoj tradiciji, Zadušnice su dan kada se vrata sveta otvaraju. Ali malo ko zna za KULT MRTVIH koji seže hiljadama godina unazad i rituale zbog kojih su STARE SRPSKE VILE bežale glavom bez obzira. Da li znate zašto se mrtvima sipala VODA KROZ LEVAK?
            Ko su bili srpski zmajevi: Mit, legenda i viteški red
U srpskoj i široj slovenskoj mitologiji zmaj zauzima posebno mesto. Zamišljan je kao natprirodno biće, često krilato, sa zmijolikim telom i sposobnošću da rigne vatru. Ipak, nije bio samo čudovište: u narodnoj mašti imao je i ljudske osobine – mogao je da voli, zavidi, pa čak i da stvara potomstvo.
Možda vas zanima:
            ŠTA SU SRBI RADILI SA PEPELOM MRTVIH I ZAŠTO IH SE VILA RAVIOJLA PLAŠILA: Najmračniji srpski običaj za Zadušnice!
U srpskoj tradiciji, Zadušnice su dan kada se vrata sveta otvaraju. Ali malo ko zna za KULT MRTVIH koji seže hiljadama godina unazad i rituale zbog kojih su STARE SRPSKE VILE bežale glavom bez obzira. Da li znate zašto se mrtvima sipala VODA KROZ LEVAK?
            Ko su bili srpski zmajevi: Mit, legenda i viteški red
U srpskoj i široj slovenskoj mitologiji zmaj zauzima posebno mesto. Zamišljan je kao natprirodno biće, često krilato, sa zmijolikim telom i sposobnošću da rigne vatru. Ipak, nije bio samo čudovište: u narodnoj mašti imao je i ljudske osobine – mogao je da voli, zavidi, pa čak i da stvara potomstvo.
Zašto se ne izgovara njegovo ime
Postojalo je verovanje da izgovaranje reči "vuk" može privući njegovu pažnju.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                    
                                                                                                                                                                                                                                                                                                
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                Zato su se koristili nadimci:
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                „onaj što ne da stadu da se raširi“,
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                „onaj s tihom šapom“,
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                ili samo „onaj.“
                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Naročito se ime nije izgovaralo u zimskim noćima, kad planina „sluša“, i kad se verovalo da vuk „traži da čuje da li ga se još neko boji.“
Vuk u porodičnom i duhovnom životu
Deci su se davala imena poput Vuk, Vukan, Vukašin – ne da budu opasni, već da ih zlo zaobiđe.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                    
                                                    
                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                Verovalo se da zlo ne dira vuka – pa ako nosiš njegovo ime, ne dira ni tebe.
                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
U pojedinim krajevima, dečaku koji preživi tešku bolest, baka bi šapatom rekla:
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                „Sad si vuče – ideš sam kad moraš.“
                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Čajkanovićeva interpretacija: Vuk kao božansko biće
Veselin Čajkanović ukazuje na to da vuk u srpskom narodnom sistemu nije životinja – već religijski znak.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                    
                                                                                                                                                                                                
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                On nosi duhovnu funkciju zaštite, ima auru svetog, i stoji na granici između stvarnog i mitskog.
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                U mnogim bajkama, vuk ne strada – on odlazi.
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                I to ne iz straha – već jer zna da nije njegovo da ostaje, nego da podseća.
                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Danas – vuk se retko vidi, ali se i dalje pamti
Iako danas ljudi vuka sreću samo na slikama i grbovima, u jeziku i osećaju, on je i dalje prisutan.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                Još uvek, kad se kaže da je neko „vuk samotnjak“, zna se šta se misli.
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                I još uvek, kad neko pogleda u šumu i oseti nelagodnu tišinu – ne pita se naglas ko tu živi.
                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Jer vuk je, govorili su stari – onaj koji ne traži tvoje poštovanje, ali ga primećuje kad ga daš.
            "Kako može to da znači?!" Ruskinja Aljona šokirana ovim srpskim rečima, jedna joj je posebno nepojmljiva (VIDEO)
Ruskinja Aljona već neko vreme živi u Srbiji, a dok „usvaja“ srpski jezik neke reči je iznenađuju
            Zimski dani u manastiru: Tišina, oganj i molitva dok napolju veje
Kad sneg prekrije zidine i svet utihne, srpski manastiri postaju mesta u kojima vreme stane. Unutra – tiha vatra, tiša molitva, i duša koja se vraća sebi.
            „Tiha nedelja“: Dan kada se ni dete ne budi pre vremena
U srpskoj tradiciji, nedelja nije bila samo dan odmora, već dan tišine. Dan za sabranost, mir u kući i poštovanje ritma duše – a ne za planove, poslove i galamu.
            Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
            Kako su naši stari prepoznavali dolazak zime: Zaboravljeni narodni „prognozeri“
Nisu imali aplikacije ni meteorologe, ali su znali – ako mačka legne na leđa, sneg je blizu. A ako dim ide pravo, dani su brojani.
                
            
            
Komentari(0)