Zašto se verovalo da vuk može imati “čovečiju senku”: Priče o ljudima koji su rođeni s vukom uz leđa
U narodnim predanjima Srbije, naročito u brdskim i šumovitim krajevima, postoji verovanje da se poneki čovek ne rađa sam – već s „vukom uz leđa“. Ne da bi bio zver, već da bi nosio snagu, slutnju i tišinu koju drugi ne razumeju.

U selima oko Zlatibora, Peštera, Kučaja i Golije, stariji su umeli da prepoznaju ljude koji „nisu do kraja ljudi“. Nisu to bili vukodlaci, ni zveri u telu čoveka. Bili su to oni koji su, kako se govorilo, „rođeni s vukom uz leđa“. Takvi su decu umirivali pogledom, predosećali nesreću, nikada se nisu gubili u šumi, a kada govore – govore kratko, ali svi slušaju. Verovalo se da njihova senka ima u sebi silu vuka, da su jednom nogom u svetu ljudi, a drugom u onom gde vladaju instinkt, opasnost i priroda.
Vuk kao senka, ne kao prokletstvo
Za razliku od zapadnih priča o vukodlacima, gde je vuk simbol prokletstva, u srpskom narodnom predanju vuk je često poštovano, čak sveto biće. Vuk je: – neukrotiv,
Možda vas zanima:

Naši stari ovo drvo nikad nisu sadili blizu kuće: Verovali su da DONOSI BEDU, NESREĆU I SMRT
Stari Sloveni verovali su da svako drvo ima svoju dušu, a pojedine vrste drveća smatrali su svetim zbog njihove simbolike i veze sa božanskim silama. Osim lipe, oraha i hrasta, naši preci gajili su veliko poštovanje prema drvetu duda. Ali, strogo su vodili računa gde sade dud da se nad porodicom ne bi nadvila nesreća.

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.
Možda vas zanima:

Naši stari ovo drvo nikad nisu sadili blizu kuće: Verovali su da DONOSI BEDU, NESREĆU I SMRT
Stari Sloveni verovali su da svako drvo ima svoju dušu, a pojedine vrste drveća smatrali su svetim zbog njihove simbolike i veze sa božanskim silama. Osim lipe, oraha i hrasta, naši preci gajili su veliko poštovanje prema drvetu duda. Ali, strogo su vodili računa gde sade dud da se nad porodicom ne bi nadvila nesreća.

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.
Možda vas zanima:

Naši stari ovo drvo nikad nisu sadili blizu kuće: Verovali su da DONOSI BEDU, NESREĆU I SMRT
Stari Sloveni verovali su da svako drvo ima svoju dušu, a pojedine vrste drveća smatrali su svetim zbog njihove simbolike i veze sa božanskim silama. Osim lipe, oraha i hrasta, naši preci gajili su veliko poštovanje prema drvetu duda. Ali, strogo su vodili računa gde sade dud da se nad porodicom ne bi nadvila nesreća.

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.
Možda vas zanima:

Naši stari ovo drvo nikad nisu sadili blizu kuće: Verovali su da DONOSI BEDU, NESREĆU I SMRT
Stari Sloveni verovali su da svako drvo ima svoju dušu, a pojedine vrste drveća smatrali su svetim zbog njihove simbolike i veze sa božanskim silama. Osim lipe, oraha i hrasta, naši preci gajili su veliko poštovanje prema drvetu duda. Ali, strogo su vodili računa gde sade dud da se nad porodicom ne bi nadvila nesreća.

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.
Možda vas zanima:

Naši stari ovo drvo nikad nisu sadili blizu kuće: Verovali su da DONOSI BEDU, NESREĆU I SMRT
Stari Sloveni verovali su da svako drvo ima svoju dušu, a pojedine vrste drveća smatrali su svetim zbog njihove simbolike i veze sa božanskim silama. Osim lipe, oraha i hrasta, naši preci gajili su veliko poštovanje prema drvetu duda. Ali, strogo su vodili računa gde sade dud da se nad porodicom ne bi nadvila nesreća.

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.
Možda vas zanima:

Naši stari ovo drvo nikad nisu sadili blizu kuće: Verovali su da DONOSI BEDU, NESREĆU I SMRT
Stari Sloveni verovali su da svako drvo ima svoju dušu, a pojedine vrste drveća smatrali su svetim zbog njihove simbolike i veze sa božanskim silama. Osim lipe, oraha i hrasta, naši preci gajili su veliko poštovanje prema drvetu duda. Ali, strogo su vodili računa gde sade dud da se nad porodicom ne bi nadvila nesreća.

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.
Možda vas zanima:

Naši stari ovo drvo nikad nisu sadili blizu kuće: Verovali su da DONOSI BEDU, NESREĆU I SMRT
Stari Sloveni verovali su da svako drvo ima svoju dušu, a pojedine vrste drveća smatrali su svetim zbog njihove simbolike i veze sa božanskim silama. Osim lipe, oraha i hrasta, naši preci gajili su veliko poštovanje prema drvetu duda. Ali, strogo su vodili računa gde sade dud da se nad porodicom ne bi nadvila nesreća.

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.
Zato je u narodu postojao poseban izraz za ljude koji su „rođeni s vukom“ – oni se ne ponašaju drugačije, ali ih se tiho poštuje. Oni se ne viču. Ne ogovaraju. Njima se ne lomi hleb naglas.
Kako se prepoznaje “vuk uz čoveka”
Takvi ljudi nisu vidno drugačiji. Ali u pričama se ponavlja:
Kada uđe u sobu – pas zaćuti.
Deca ga ne zovu – ali mu priđu.
Uvek zna da li će nevreme – iako ništa ne kaže.
Nikada ne izgubi put u šumi, čak i kad nema staze.
Jedna baka iz sela kod Ivanjice rekla je:
„Moj brat nikad nije hteo da ide u vojsku. Ne zato što se boji. Nego što kaže da zna kad bi poginuo. Takvima ne treba puška – njima vetar kaže kad treba da se sklone.“
Ko ima „vuka u sebi“ – ne može lagati sebe
Verovalo se da ovi ljudi osećaju kad ne govore istinu, i da ne mogu dugo da budu među gomilom. Potrebna im je priroda, tišina, samoća – ne kao beg, već kao povratak svom čoporu u sebi.
Kaže se:
„On je s vukom – pa ćuti dok svi viču.“
Takvi ljudi su često bili: – čobani,
– lovci,
– usamljeni putnici,
– ili stari muškarci koji žive sami, ali koje svi posećuju kad treba savet „što se ne piše“.
Vuk i čovek – ne kao zver, već kao ogledalo
U narodnom predanju, vuk je ono što čovek krije kad hoće da bude dobar za svet. Snaga, pravda, instinkt, hrabrost – bez maske.
I zato, kada se kaže da neko ima „vuka uz leđa“, to ne znači da je zver. To znači da nosi deo sveta koji ne pripada čoveku – ali ga čuva kao svoju senku.
Danas, kada tišina postaje retka, možda ih ima više nego što mislimo
Možda znaš nekog takvog. Nećeš ga videti da viče, ne nosi titule, ne traži priznanja. Ali kad govori – svi ćute.
Kada ćuti – svi se preispituju.
I kad ode iz sobe, ostane osećaj da je nešto rečeno – iako nije.
To su ljudi s vukom.

DA LI JE TAČNA IZREKA DA "GREH NE ULAZI NA USTA, NEGO IZLAZI IZ NJIH"? Otac Gojko Perović obrazlaže ovu staru nedoumicu
Koliko je tačna ona stara izreka da "Greh ne ulazi u usta, nego izlazi iz njih"? I kako treba u skladu toga verovanja da postupamo

Šta svaki vernik treba da učini pre spavanja
Posle dugog i napornog dana obično jedva čekao da legnemo u postelju i zaspimo. Međutim, često zaboravimo jednu važnu stvar, a to je pravoslavna praksa očišćenja pred spavanje - molitva.

Bata Živojinović zbog uloge morao da se oženi koleginicom: Sin legendarnog glumca otkrio i šta mu je pop rekao
Sin Bate Živojinovića, Miljko Živojinović, kaže da se njegov otac nikada nije venčao u crkvi sa svojom voljenom Lulom, već samo sa koleginicom Goricom Popović

Ovo bibiljsko ime su nosili kneževi: Značenje ostavlja bez reči
Istorija pamti da su ovo ime nosili prvi srpski kralj Mihailo Vojislavljević

Naši stari ovo drvo nikad nisu sadili blizu kuće: Verovali su da DONOSI BEDU, NESREĆU I SMRT
Stari Sloveni verovali su da svako drvo ima svoju dušu, a pojedine vrste drveća smatrali su svetim zbog njihove simbolike i veze sa božanskim silama. Osim lipe, oraha i hrasta, naši preci gajili su veliko poštovanje prema drvetu duda. Ali, strogo su vodili računa gde sade dud da se nad porodicom ne bi nadvila nesreća.
Komentari(0)