Ne zatvaraj vrata odmah: Zašto se soba u kojoj je neko umro ostavljala otvorena sedam dana
Drevni običaj otvaranja prostora za dušu – da ne ostane zarobljena među zidovima
“Ne zaključavaj sobu gde je umro – duša još ide.” Ova tiha rečenica, poznata među starijim generacijama u skoro svim krajevima Srbije, nije prazna forma. U narodnom predanju, soba u kojoj je neko preminuo ne zatvara se odmah – već ostaje otvorena narednih sedam dana. Prema Veselinu Čajkanoviću, ovo nije samo gest poštovanja, već duhovna praksa duboko ukorenjena u mitskoj strukturi srpskog pogleda na smrt i dušu – koja nakon smrti ne odlazi odmah, već boravi, kruži i priprema se za odlazak.
Sedam dana duše između svetova
U mnogim narodnim predanjima, duša nakon smrti ne odlazi odmah “na onaj svet”. Prvih sedam dana ona ostaje u blizini tela, porodice, kuće – pa se zato, simbolično, soba ostavlja otvorena. Vrata, prozori i zavesa se ne zatvaraju, sveće gore, ogledala se prekrivaju, i niko ne spava na tom mestu. Veruje se da duša u tim danima “razmatra” da li da se odvoji ili ne.
Možda vas zanima:
Ko su bili Vetrenjaci: Nevidljiva bića iz srpskih planina koja su donosila bolest, šapat i inspiraciju
U narodnim verovanjima srpskog naroda, posebno u planinskim krajevima, verovalo se da kroz vetar prolaze nevidljiva bića – Vetrenjaci. Oni nisu ni dobri ni zli, ali njihov dah može doneti i pesmu i ludilo.
Kad petao zapeva: Zašto je njegov glas granica između svetova
U srpskom narodnom verovanju, petao ne budi samo ljude – on tera demone i označava povratak svetlosti
Možda vas zanima:
Ko su bili Vetrenjaci: Nevidljiva bića iz srpskih planina koja su donosila bolest, šapat i inspiraciju
U narodnim verovanjima srpskog naroda, posebno u planinskim krajevima, verovalo se da kroz vetar prolaze nevidljiva bića – Vetrenjaci. Oni nisu ni dobri ni zli, ali njihov dah može doneti i pesmu i ludilo.
Kad petao zapeva: Zašto je njegov glas granica između svetova
U srpskom narodnom verovanju, petao ne budi samo ljude – on tera demone i označava povratak svetlosti
Možda vas zanima:
Ko su bili Vetrenjaci: Nevidljiva bića iz srpskih planina koja su donosila bolest, šapat i inspiraciju
U narodnim verovanjima srpskog naroda, posebno u planinskim krajevima, verovalo se da kroz vetar prolaze nevidljiva bića – Vetrenjaci. Oni nisu ni dobri ni zli, ali njihov dah može doneti i pesmu i ludilo.
Kad petao zapeva: Zašto je njegov glas granica između svetova
U srpskom narodnom verovanju, petao ne budi samo ljude – on tera demone i označava povratak svetlosti
Prostor za kretanje duše
Soba ostaje tiha i neporemećena. Stolica na kojoj je sedište bilo postavljeno za pokojnika se ne pomera, a sto se ne pomera do sedmog dana. To nije praznoverje – to je oblik duhovne discipline. Duša mora da prođe svoj put, i sve što ometa taj ritam – zatvaranje, brisanje, presipanje – smatra se nepoželjnim.
Uloga prozora i pravac kretanja
U pojedinim krajevima, pogotovo u Homolju i Zaplanju, postojalo je pravilo da se prozor sobe u kojoj je umrli boravio mora ostaviti otvoren – da duša "ne traži rupu da izađe". Takođe se ostavljalo parče hleba i čaša vode na prozoru – kao simbolički “poslednji dar”.
Čajkanović i “tranzicija između svetova”
Čajkanović tumači ovakve običaje kao ostake stare arhaične religije, gde smrt nije tren, već proces. U tom procesu, duši se ne sudi odmah, već joj se dozvoljava period “privikavanja” i komunikacije sa svetom živih. Ostaviti sobu otvorenu – znači pustiti dušu da završi šta ima.
Danas – tihi gest poštovanja
Iako u savremenim gradovima običaj gotovo iščezava, mnogi stariji i dalje drže prozor otvoren do sahrane. Neki i nesvesno izbegavaju da spavaju u toj sobi “dok se ne prođe sedmica”. I dok se nauka bavi fiziologijom smrti, narodna religija i dalje vodi brigu o duši – kako da je ne požurimo, kako da je ne zadržimo, i kako da joj dozvolimo da ode u miru.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Komentari(0)