U srpskom narodnom verovanju, petao ne budi samo ljude – on tera demone i označava povratak svetlosti
“Kad petao zapeva, beži zlo.” Ovo uverenje ponavlja se u brojnim narodnim pričama i bajkama. Petao, sa svojim jasnim, prepoznatljivim kukurikanjem pred zoru, vekovima se doživljavao kao simbol svetlosti, života i reda. Prema tumačenju Veselina Čajkanovića, petao nije samo domaća ptica – on je mitski znak prelaska između dva sveta: noći i dana, mraka i svetlosti, haosa i reda.
Petao kao “čuvar praga”
U mnogim narodnim pričama, demoni, veštice i zli duhovi ne mogu da deluju posle petlove pesme. Verovalo se da prva pesma petla “probi noć”, a druga tera senke, dok treća otvara dan. Petao je bio “čuvar kućnog ritma” i zato se nije klao bez razloga – njegovo meso se retko jelo, a glava mu se nikada nije bacala u vodu.
Možda vas zanima:
Ko su bili Vetrenjaci: Nevidljiva bića iz srpskih planina koja su donosila bolest, šapat i inspiraciju
U narodnim verovanjima srpskog naroda, posebno u planinskim krajevima, verovalo se da kroz vetar prolaze nevidljiva bića – Vetrenjaci. Oni nisu ni dobri ni zli, ali njihov dah može doneti i pesmu i ludilo.
Ne zatvaraj vrata odmah: Zašto se soba u kojoj je neko umro ostavljala otvorena sedam dana
Drevni običaj otvaranja prostora za dušu – da ne ostane zarobljena među zidovima
Možda vas zanima:
Ko su bili Vetrenjaci: Nevidljiva bića iz srpskih planina koja su donosila bolest, šapat i inspiraciju
U narodnim verovanjima srpskog naroda, posebno u planinskim krajevima, verovalo se da kroz vetar prolaze nevidljiva bića – Vetrenjaci. Oni nisu ni dobri ni zli, ali njihov dah može doneti i pesmu i ludilo.
Ne zatvaraj vrata odmah: Zašto se soba u kojoj je neko umro ostavljala otvorena sedam dana
Drevni običaj otvaranja prostora za dušu – da ne ostane zarobljena među zidovima
Možda vas zanima:
Ko su bili Vetrenjaci: Nevidljiva bića iz srpskih planina koja su donosila bolest, šapat i inspiraciju
U narodnim verovanjima srpskog naroda, posebno u planinskim krajevima, verovalo se da kroz vetar prolaze nevidljiva bića – Vetrenjaci. Oni nisu ni dobri ni zli, ali njihov dah može doneti i pesmu i ludilo.
Ne zatvaraj vrata odmah: Zašto se soba u kojoj je neko umro ostavljala otvorena sedam dana
Drevni običaj otvaranja prostora za dušu – da ne ostane zarobljena među zidovima
Zašto petao peva tačno pred zoru?
Čajkanović piše da su stari Sloveni verovali kako petao ima moć da “oseti” pokretanje Sunca pre nego što ono postane vidljivo. U tom smislu, petao je bio biće koje “vidi u nevidljivom” i zato je bio savršeni čuvar od onoga što pripada mraku. Zato su petlovi čuvani i voljeni, često im je i ime davano, a verovalo se da ako petao utihne – “nešto loše dolazi”.
Petlovi na crkvama i kućama
Nije slučajno što se petlovi nalaze kao figure na vrhovima pravoslavnih i katoličkih crkava – naročito u Vojvodini i istočnoj Srbiji. Petao simbolizuje budnost, ali i duhovno buđenje. U nekim selima, petao se postavljao na kućni krov (limeni ukras), da “tera zlo” i podseća na red.
Petao u obredima i predanjima
- Na Badnje veče: u nekim krajevima, ako petao tri puta zapeva u ponoć, “kuća će biti bogata cele godine”.
- Na svadbama: petlova pesma pre polaska mladoženje tumačila se kao dobar znak.
- Na sahranama: u nekim selima petao se nije puštao da gleda povorku – “da ne oglašava dušu pre vremena”.
Petao i današnji čovek
Iako je danas često simbol samo seoskog ambijenta, petao nosi dublju poruku: budi se pre drugih, podseća na red, istinu i početak. Njegov glas je jasan, nepokolebljiv – kao što su nekada bile granice između dana i noći, dobra i zla, stvarnog i natprirodnog.
Karađorđe se zaljubio u Jelenu pa je oteo sa 15 godina: Jedva izbegla zločin, a na kraju ispunila poslednju želju
Priča o voždu Karađorđu Petroviću i njegovoj ženi Jeleni nije klasična ljubavna bajka. Naprotiv – puna je strasti, sukoba, nepravdi i teških izbora koje je vreme nametalo. Jelena, žena koja je živela u senci vođe Prvog srpskog ustanka, bila je mnogo više od puke supruge slavnog junaka. Njena sudbina govori o tihoj snazi, boli i borbi za dostojanstvo u vremenu kad žene nisu imale ni glas, ni izbor.
Srpska princeza rodila poslednjeg Romanova: Muža joj boljševici brutalno prebili i bacili ga u jamu, a nju u tamnicu, umrla je zaboravljena od svih
Jelena Karađorđević je bila obrazovana, hrabra, vrlo požrtvovana kako prema Srbiji i interesima Srbije, tako i prema svojoj novoj domovini Rusiji.
Iznenadiće vas koje srpske reči koriste i Englezi - čak 28
Engleskih pozajmljenica u našem jeziku ima mnogo, ali čak 28 srpskih reči ušlo je u engleski rečnik. Njih zovemo srbizmi.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Komentari(0)