Za stolom se nije samo jelo – tu se pokazivalo poštovanje, prenosila vera i pazilo da se ne naruši poredak sveta

U starim srpskim domaćinstvima, hrana nije bila samo obrok, već svetinja. Svaki pokret za stolom imao je svoje značenje, a mnoga od tih pravila opstala su do danas – iako više ne znamo zašto ih poštujemo. Jedno od najpoznatijih među njima glasi: „So se ne daje iz ruke u ruku.“
So – simbol svetinje, ali i konflikta
U narodnoj tradiciji, so je bila simbol čistoće, veza i zaštite. U hrišćanskom i predhrišćanskom nasleđu, verovalo se da so ima moć da čuva od zla, uroka i bolesti. Zbog toga se sa njom postupalo s posebnim poštovanjem.
Možda vas zanima:

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
Možda vas zanima:

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
Možda vas zanima:

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
Pravilo da se so ne daje iz ruke u ruku potiče iz verovanja da se time "prekida prijateljstvo" ili izaziva svađa u kući. Ako vam neko zatraži so, treba je spustiti na sto, pa neka je druga osoba uzme. Tako se izbegava direktan "energetski" kontakt koji bi mogao „presušiti“ odnos.
Hleb se nikad ne stavlja naopako
Još jedno ukorenjeno pravilo: hleb se ne okreće naopako, jer se smatra svetinjom. U mnogim kućama se i danas poljubi hleb kad padne na pod, a domaćica ga nikad ne seče „odozgo naniže“ – već lomi rukom, kao što se to radi na liturgiji.
Voda se ne prosipa noću – da ne odnese zdravlje
Verovalo se da prosipanje vode, naročito noću, „budi mrtve“ i donosi bolesti u kuću. Zato su domaćice uveče praznile lavor i krpile lonce, da „ništa mokro ne ostane dok sunce ne svane“.
Stari običaji i danas žive – tiho
Mnoge ove prakse se više ne pominju otvoreno, ali i dalje ih poštujemo podsvesno. Retko će vam neko stariji dati so direktno u ruku, seći hleb nasred stola ili lupati kašikom o tanjir – jer zna da se „to ne radi“, iako možda ne zna više ni zašto.
A možda je baš to ono što čini narodnu kulturu živom – poštovanje koje se prenosi delom, a ne samo rečima.

Na krovu Svete Gore: Kapela Preobraženja na 2033 metra visine
U zoru kada cela Evropa još spava, prvi sunčev zrak obasja mesto koje se nalazi bliže nebu nego ljudskoj svakodnevici – vrh planine Atos. Na njemu, skromno i tiho, stoji kamena kapela posvećena Preobraženju Gospodnjem.

OVO SU 3 NAJPAMETNIJE SRPSKE POSLOVICE KOJE SVAKOG OD NAS TREBA DA VODE KROZ ŽIVOT: Uz njih ćete UVEK dobro postupiti
Od davnina naš narod je veoma mudrno zborio, prretočivši neprocenjivo iskustvo u poslovice koje se i danas vrlo često koriste u brojnim situacijama.

Greška koja skupo košta! Veroučiteljka Andrea otkrila šta se nikako ne jede tokom posta, a Srbi to rade stalno
Šta je najvažnije da ne jedemo tokom posta?

Kareja: Mesto tišine gde je Sveti Sava ostavio srce
Na Svetoj Gori, među uskim kaldrmisanim ulicama Kareje, skriva se sveta tišina – isposnica Svetog Save, mesto gde je prvi srpski arhiepiskop živeo, pisao i molio se.

Kula Prosforion u Uranopolisu – čuvar kapije Svete Gore koja krije legendu o luli cara Dušana
Na obali Egejskog mora, na samom pragu Svete Gore, stoji impozantna kamena kula iz 14. veka – istorijska stražarnica, simbol moći i duhovnosti pravoslavnog sveta.
Komentari(0)