MESTO NA KOME SE DECA UČE TRADICIJI: Kuća Sergeja Kalčića izvorište kulture i tradicije u Velikom Izvoru
Veliki Izvor je jedino zaječarsko selo koje ima etno kuću.
Objekat opremljen starinskim nameštajem, posuđem, ćilimima i arhaičnim instrumentima, selu i seoskoj školi zaveštao je Sergej Kalčić, svetski putnik, putopisac i hroničar Velikog Izvora i okoline.
Ne postoji mesto na kugli zemaljskoj koje Sergije Kalčić nije posetio, ali se uvek vraćao u Veliki Izvor. S Istom strašću s kojom je istraživao daleke predele, decenijama je u etno stilu opremao i svoj dom. Kuća kao svedok jednog vremena ostala je nakon njegove smrti pre 14 godina, u amanet mesnoj zajednici i školi.
Ova kuća deo je idenitete žitelja Velikog Izvora, a o njihovom poreklu najbolje svedoči duborez na idu, koji je i najvredniji eksponat ove svojevrsne etno postavke.
- On predstavlja Seobu Srba, ovde se deselio ogroman broj ljudi sa Kosova i Metohije koji se došao na ove prostore prilikom seobe - kaže Neli Nikolić, predsednik Saveta MZ Veliki Izvor.
Najčešći posetioci su osnovci iz obližnje škole koji u etno kući imaju časove istorije, geografije i narodne tradicije.
- Mnogo ima veliki značaj za našu školu. Ovde deca mogu da uče kako je nekada bilo, a kako danas - kaže Violeta Glišić, direktorka OŠ „Vuk Karadžić“.
Autentičnoj starovremenskoj atmosferi doprinosi i jedinstveni izvorski jezik, koji se u našoj zemlji, osim u ovom selu, govori samo još u Dublju kod Svilajnca.
- Roditelji se trude da njihova deca ne uče dijalekat, onda ja gledam da im približim odmor - kaže Violeta Glišić, direktorka OŠ „Vuk Karadžić“.
Kako je dogovoreno, kuću će od jeseni posećivati i osnovci iz Vojvodine, a u dvorište će biti organizovane manifestacije kulture. Inače, osim kuće, Sergije Kalićić je svom selu posvetio više knjiga i dokumentaraca.
Ovo je najmoćnija moltva za zaštitu dece: Sve majke treba da izgovaraju ove reči svakog dana
Kroz molitvu, izražava svoju brigu i nadu za srećnu i uspešnu budućnost svoje dece, ali i aktivno komuniciraju sa Bogom
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
Komentari(0)