Vernici obeležavaju Duhovski ponedeljak.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vernici tri dana praznuju Silazak Svetog Duha na apostole. Danas obeležavamo Duhovski ponedeljak, dan posle praznika Svete Trojice, a u našem narodu ima posebno mesto.
To nije samo "običan ponedeljak", već dan duboko ukorenjen u narodnu tradiciju, verovanja i običaje koji se prenose s kolena na koleno.
Šta se obeležava?
Duhovski ponedeljak je drugi dan praznovanja Svete Trojice - praznika koji slavi silazak Svetog Duha na apostole. Pada uvek u ponedeljak, nakon praznika Pedesetnice, odnosno 50 dana posle Vaskrsa. U narodu se zove i Duhovi, a u nekim krajevima i Trojičin ponedeljak.
Ovo je crveno slovo - ne radi se!
Kao i sam praznik Svete Trojice, i Duhovski ponedeljak je crveno slovo. To znači da se poštuje kao veliki praznik: ne rade se teški poslovi, ne pere se, ne čisti se, već se dan provodi u molitvi, miru i poštovanju predaka.
Zeleni ponedeljak - simbol obnove života
Domovi su i dalje ukrašeni zelenilom - grančicama lipe, breze ili leske - koje se ne iznose sve dok ne prođu svi „duhovski dani“. Veruje se da zelenilo čuva od zlih sila i donosi blagostanje u kuću.
Šta se radi, a šta nikako ne sme?
Na Duhovski ponedeljak ne valja započinjati nove poslove, niti obavljati teške fizičke radove. Narod kaže da se "ovog dana odmara i duša i telo".
Obavezno se ide u crkvu, pale se sveće za pokoj duše umrlih, a u nekim krajevima se izlazi na groblja. To je znak poštovanja i sećanja na pretke. Običaj je i da se deli milostinja - za zdravlje živih i pokoj duše preminulih.
"Ko ne poštuje Duhovski ponedeljak, u kući će imati nemir!"
U starini se verovalo da će oni koji ne poštuju ovaj dan biti skloni svađama, gubicima i nemiru u domu. Zato se u kući pravio mali svečani ručak, u miru, bez buke, uz prisećanje na pretke i molitvu.
U nekim selima istočne Srbije postoji verovanje da treba pojesti poslednje vaskršnje jaje upravo na ovaj dan - kao simbol zatvaranja velikog prazničnog kruga koji počinje Vaskrsom, a završava se Duhovima.
Lekcije Desanke Maksimović: Zašto je pesnikinja odbijala da stavi „jedinicu” – i šta to govori o današnjoj školi
Znanje je znanje, makar se steklo i posle pet dana. U rečima čuvene profesorke književnosti krije se kritika sistema koji vrednuje trenutak, a ne čoveka.
KALENDAR KRSNIH SLAVA: Spremite se – ovo je kompletan spisak slava koje nas očekuju u narednom periodu
Počinje vreme slava, gozbi, veselja, ali i okretanja ka pravoslavnim vrednostima
Na sahrani Danilu Lazoviću niko nije držao govor: Na čuvenoj slici "Kafane kod besmrtnih" nema poznatog glumca - evo i zašto
Danilo Lazović ostao je upamćen ne samo kao vrhunski glumac, već i kao čovek velikog srca, koji je uspeo da balansira između umetničkog sveta i porodičnih vrednosti
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
Komentari(0)