Zadužbina velikog župana Stefana Nemanje, smeštena na strmoj uzvišici iznad Novog Pazara, preživela je turska osvajanja, ratove i zub vremena – ali i danas ponosno stoji kao simbol srpske duhovnosti.

Visoko na brdu iznad Novog Pazara, Đurđevi Stupovi vekovima prkose vremenu i neprijateljima. Ovaj manastir, podignut krajem 12. veka, bio je svedok burne istorije Srbije – rušen, paljen, ali nikada zaboravljen. Kako je preživeo i koja je njegova tajna?
Zadužbina Stefana Nemanje – simbol srpskog identiteta
Kada je Stefan Nemanja, osnivač dinastije Nemanjića, pobedio svoje protivnike, zavetovao se da će podići crkvu posvećenu Svetom Đorđu. Tako su nastali Đurđevi Stupovi, koji su postali jedan od najvažnijih duhovnih centara tadašnje Srbije. Njegova jedinstvena arhitektura sa visokim stubovima, po kojima je i dobio ime, činila ga je prepoznatljivim među srpskim srednjovekovnim manastirima.
Turski napadi i razaranje – vekovi borbe za opstanak
Dolaskom Osmanlija, manastir je zapao u teška vremena. Tokom 17. veka, turske vlasti su ga opljačkale i spalile, a monasi su bili primorani da napuste svetinju. Ipak, narod ga nikada nije zaboravio – vekovima kasnije, ostaci su služili kao mesto molitve i duhovnog okupljanja.
Foto: Rina/UG "Journalistic"
Otkrivanje fresaka starih osam vekova
Jedan od najvrednijih umetničkih elemenata manastira su njegove freske, koje su decenijama bile skrivene ispod slojeva vlage i oštećenja. Stručnjaci su tokom restauracije otkrili fantastične prizore iz 12. veka, uključujući likove svetaca sa autentičnim vizantijskim detaljima.
Danas – ponovo zasijao punim sjajem
Nakon višedecenijske obnove, Đurđevi Stupovi su ponovo mesto molitve i duhovnosti. Proglašen je UNESCO-ovom baštinom, a svake godine sve više turista i vernika dolazi da vidi ovo čudo srpske prošlosti.
Ovo je priča o istrajnosti, veri i nacionalnom identitetu – mestu koje i danas stoji kao dokaz da su koreni srpske kulture i duhovnosti duboko usađeni u stene istorije.

KAKO SE PRAVILNO KADI KUĆA? Neizostavni hrišćanski ritual u domovima mnogih Srba ima jaku simboliku i TERA NEČASTIVE SILE I DUHOVE
Pravoslavni hrišćani veruju da kađenje kuće tera negativne stvari, pa je neizostavno pri svakom crkvenom obredu, bilo to liturgija, molitva ili obavljanje svetih tajni, od krštenja i venčanja do jeleosvećenja (molitve i pomazivanje bolesnih osvećenim uljem).

OVO IME VOLE SVI NA SVETU, A SRBI GA ČESTO DAJU ŽENSKOJ DECI: Krije SIMBLIKU na koju niko ne ostaje IMUN!
Ovo žensko ime roditelji obožavaju, nose ga sve generacije a ima izuzetno jaku simboliku

SRPSKI OBIČAJI VEZANI ZA MESEC: Zašto su lunarni ciklusi imali veliki značaj u narodnoj tradiciji?
U srpskoj narodnoj kulturi, mesečeve mene i lunarni ciklusi imali su posebno mesto, povezani sa brojnim običajima, verovanjima i ritualima. Naši preci verovali su da mesečeve faze direktno utiču na njihov svakodnevni život, zdravlje, plodnost zemlje i životinja, kao i na opštu sreću i blagostanje.

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
Komentari(0)