Duboko u stenama Ovčarsko-kablarske klisure krije se pećina koja je svedok jednog od najstrašnijih događaja iz srpske istorije. Pećina Kađenica nosi ime po dimu koji je progutao monahe i vernike, a meštani tvrde da se i danas iz nje čuju neobični zvuci. Da li su to eho prošlosti ili nešto mnogo misterioznije?
Srbija je puna svetih mesta, ali malo koje izaziva toliko jeze kao pećina Kađenica. Njen naziv dolazi od dima („kađenja“) koji se podizao dok su ljudi unutra umirali. Ova pećina i danas stoji kao nemi svedok jedne od najtragičnijih priča iz perioda turske vladavine.
Krvava istorija pećine Kađenica
Pećina Kađenica nalazi se u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, na putu između Čačka i Užica, nedaleko od manastira Nikolje.
📜 Šta se dogodilo u ovoj pećini?
Prema predanju, tokom jednog od turskih pohoda u 19. veku, grupa monaha, žena, dece i seljana pobegla je u pećinu kako bi se sakrila od osmanske vojske.
Turci su otkrili njihov skrovište i, umesto da ulaze u pećinu, zatvorili su njen ulaz i zapalili vatru, kako bi ih ugušili dimom.
Ljudi unutra su umirali polako, u mukama, dok je dim ispunjavao svaki deo pećine.
Kada su turski vojnici otišli, pećina je ostala zapečaćena dimom i pepelom, a unutra su ostali samo spaljeni ostaci nesrećnih ljudi.
Ovaj događaj je ostao zapisan kao jedan od najstrašnijih zločina iz tog perioda, a pećina je dobila ime Kađenica, što znači „mesto kađenja dima“.
Da li su pronađeni ostaci žrtava?
🔎 Tokom istraživanja u 20. veku, arheolozi i sveštenici pronašli su unutar pećine:
Ostaci spaljenih ljudskih kostiju
Tragove gareži i pepela
Kamene ostatke koji su se deformisali od toplote
Kako bi se odala počast stradalima, unutra su postavljeni krstovi i oltar, a pećina je pretvorena u spomen-crkvu. Danas je to mesto molitve, ali i dalje izaziva strahopoštovanje kod posetilaca.
✅ Zanimljivo: Mnogi hodočasnici tvrde da unutar pećine osećaju neobičan miris dima, iako unutra nema nikakvog izvora vatre.
Misteriozni zvuci i neobjašnjive pojave u pećini
🌫 Posetioci i monasi koji su posećivali pećinu pričaju o čudnim pojavama:
Noću se iz pećine čuju zvuci – kao tihi šapat ili jecaji.
Unutra je neobično hladno, čak i tokom najtoplijih dana.
Svetlosne senke koje se ponekad vide na zidovima, iako unutra nema izvora svetla.
Neki veruju da su to duše stradalih monaha i vernika, koje su ostale zarobljene unutar pećine.
👻 Da li je Kađenica ukleta?
Skeptici smatraju da su zvuci i senke rezultat akustike i prirodnih fenomena.
Vernici i mistici, međutim, tvrde da je pećina i dalje mesto jake energije i da se duhovi stradalih i dalje osećaju među njenim zidovima.
Kako posetiti pećinu Kađenicu?
📍 Lokacija: Pećina se nalazi u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, blizu manastira Nikolje.
🚗 Kako stići:
Iz Beograda do Čačka potrebno je oko 2 sata vožnje.
Iz Čačka do klisure vodi regionalni put, a zatim se pešice dolazi do same pećine.
🛐 Šta očekivati pri poseti?
Pećina je pretvorena u spomen-crkvu, pa je potrebno ponašati se s poštovanjem.
Unutrašnjost je mračna i hladna, pa se preporučuje da ponesete baterijsku lampu.
Oltar i krstovi podsećaju na stravičan događaj koji se ovde dogodio.
✅ Saveti za posetu:
Najbolje vreme za obilazak je proleće ili jesen, kada su vremenski uslovi povoljni.
Pećina je deo Ovčarsko-kablarske klisure, koja je poznata po brojnim manastirima, pa je možete kombinovati sa duhovnim turizmom.
Da li je pećina Kađenica mesto tuge ili nešto više?
🔹 Istorijski gledano, Kađenica je mesto jednog od najstrašnijih zločina u turskom periodu.
🔹 Njeni zidovi i danas svedoče o tragediji koja je zauvek promenila ovo mesto.
🔹 Misteriozni zvuci i hladnoća unutar pećine ostaju neobjašnjivi – da li su to prirodni fenomeni ili zaista eho prošlosti?
Za neke, Kađenica je sveto mesto mučeništva. Za druge, to je jedna od najmračnijih i najjezivijih lokacija u Srbiji.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
GLUMAČKI VELIKANI ČLANOVI VESPA MUZEJA SRBIJA: Manje poznate priče i svedočanstva o legendama grada
Čuveni glumac Dragan Nikolić bio je počasni član Vespa muzeja Srbije
Komentari(0)