ZABRANJENI SRPSKI OBIČAJI – Ritualne prakse koje su crkva i vlasti pokušale da izbrišu
Mnogi srpski običaji potiču iz davnih vremena, ali neki su toliko neobični i mistični da su vekovima bili zabranjivani. Od obreda zazivanja kiše do rituala zaštite od vampira, otkrivamo prakse koje su opstale uprkos crkvenim i državnim pokušajima da ih ugase.
Dok su neki srpski običaji postali deo zvanične tradicije, drugi su vekovima ostali skriveni, prenošeni samo u uskom krugu ljudi. Ovi rituali, često povezani sa paganskim verovanjima, preživeli su zabrane i osudu i danas se praktikuju u tajnosti.
1. Dodole – ritual prizivanja kiše koji je crkva zabranila
Dodole su stari slovenski običaj koji su vekovima izvodile mlade devojke u vreme suše. Obučene u odeću od lišća, one su išle od kuće do kuće pevajući i igrajući, dok su ih domaćini polivali vodom u znak prizivanja kiše.
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
- 🌿 Verovanje: Smatralo se da dodole mogu dozvati Peruna, staroslovenskog boga groma i kiše, koji će napojiti zemlju.
- ⛪ Zabrana: Crkva je ovaj običaj smatrala paganskim i pokušala da ga zameni molitvama za kišu, ali u nekim selima se i danas tajno izvodi.
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
Iako je danas skoro iščezao, dodolski rituali su i dalje deo folklornih festivala u istočnoj Srbiji.
2. Paljenje vatre na Ivanjdan – ritual zaštite od zlih sila
Ivanjdan (24. jun) u hrišćanskom kalendaru obeležava rođenje Svetog Jovana Krstitelja, ali su mnoga narodna verovanja i rituali stariji od hrišćanstva.
- 🔥 Ritual: Na Ivanjdan su se nekada palile velike vatre na brdima, oko kojih su mladi igrali i preskakali plamen. Verovalo se da vatra štiti od vampira, veštica i zlih duhova.
- 🚫 Zabrana: Crkva i vlasti su kroz vekove pokušavale da zabrane ovaj običaj jer je imao očigledne paganske korene, ali u pojedinim selima i danas postoji tradicija paljenja ivanjdanskih vatri.
U nekim krajevima Srbije, stariji ljudi još uvek veruju da vatra na ovaj dan ima posebnu moć pročišćenja i zaštite.
3. Zakopavanje predmeta ispod praga – magijska zaštita doma
U nekim delovima Srbije, ljudi su vekovima verovali da kuću mogu zaštititi od zlih duhova i uroka ako ispod praga zakopaju određene predmete.
- 🔮 Predmeti koji su se koristili:
- Malo soli i hleba – za blagostanje i zaštitu doma.
- Zubi vuka – protiv zlih sila.
- Pletena konjska dlaka – za zaštitu od urokljivih pogleda.
- 🛑 Zabrana: Ove prakse crkva je smatrala vračanjem i pokušavala da ih suzbije, ali se one i danas u tajnosti praktikuju, posebno u ruralnim krajevima Srbije.
Neki stariji ljudi i danas tvrde da su ovi rituali neophodni za mir u kući.
4. Obredni ples uoči Božića – skrivena paganska ceremonija
Pre nego što bi domaćin uveo badnjak u kuću, u nekim delovima Srbije izvodio se obredni ples oko vatre, često praćen pevanjem i zvucima bubnjeva.
- 💃 Cilj rituala: Verovalo se da ovaj ples poziva duhove predaka i obezbeđuje sreću u narednoj godini.
- 🚷 Zabrana: Crkva je smatrala da ovi rituali nisu u skladu sa hrišćanskim učenjem, pa su polako nestajali, ali se tragovi mogu naći u tradiciji božićnih kola i obrednog pevanja.
U nekim selima, posebno u jugoistočnoj Srbiji, stariji ljudi još uvek pevaju posebne pesme pri unošenju badnjaka, verujući da one donose sreću.
5. Vukodlaci i rituali zaštite od njih
Vukodlaci su deo srpske mitologije vekovima. Prema narodnom verovanju, oni su ljudi koji se noću pretvaraju u vukove i napadaju stoku i ljude.
- 🧿 Zaštita od vukodlaka:
- Plesanje u krugu – činilo je nevidljivim za vukodlake.
- Bacanje pepela na prag – sprečavalo je ulazak nečistih sila.
- Pečenje posebnog hleba sa belim lukom – teralo je vukodlake i vampire.
- ❌ Zabrana: Vlast i crkva su smatrale da su ovi običaji praznoverje, ali su se oni ipak zadržali u pojedinim krajevima, posebno u istočnoj Srbiji i Bosni.
Danas se vukodlaci smatraju mitom, ali strah od njih i dalje postoji u pojedinim selima, gde se priče o "neobičnim bićima u šumi" i dalje prepričavaju.
Zašto su neki običaji zabranjeni, a neki opstali?
Mnogi srpski običaji bili su duboko povezani sa prirodom i drevnim verovanjima, ali su tokom vremena zamenjeni hrišćanskim praksama.
Dok su neki rituali potpuno nestali, drugi su prerušeni u nove oblike, pa i danas opstaju u vidu narodnih pesama, festivala i folklora.
📜 Jedno je sigurno – bez obzira na zabrane, magija starih običaja i dalje živi među narodom.
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
GLUMAČKI VELIKANI ČLANOVI VESPA MUZEJA SRBIJA: Manje poznate priče i svedočanstva o legendama grada
Čuveni glumac Dragan Nikolić bio je počasni član Vespa muzeja Srbije
Komentari(0)