NEKADA SVAKODNEVNI ODEVNI PREDMETI Nošnja je nekad bila simbol bogatstva, kreativnosti, statusa i porekla

Aleksandar Stanojevic

14:00

Kultura 0

Narodnja nošnja je vremenom postajala zaštitni znak srpske tradicije.

NEKADA SVAKODNEVNI ODEVNI PREDMETI Nošnja je nekad bila simbol bogatstva, kreativnosti, statusa i porekla
Shutterstock

 

Narodna nošnja predstavlja veliko deo srpske kulture i istorijskog nasleđa. Šarolikost srpskih krajeva i podeljenost na celine koje su u pojedinim istorijskim periodima bili pod uticajem raznih, često različitih kultura, uslovila je da se se narodna nošnja razlikuje od kraja do kraja, a često od sela do sela.

Nošnja je nekad bila simbol bogatstva, kreativnosti, statusa i porekla. Ukrašavanje i raskoš odevnih predmeta, pored uloge raspoznavanja i simbolike, sa sobom je nosilo i različita verovanja i sujeverja.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Рајчевић Тамара (@__alyoonaaa__)

Za izradu odevnih predmeta u jednom domaćinstvu gotovo uvek su bile zadužene žene. Njihov posao obuhvatao je radove oko gajenja i obrade tekstilnih sirovina, bojenje, tkanje platnenih i vunenih tkanina, pletenje, krojenje, šivenje, ukrašavanje vezom, čipkom i drugim apliciranim ukrasima. Iskustvo i umeće prenosilo se sa starijih na mlađe, s kolena na koleno, a narodnja nošnja je vremenom postajala zaštitni znak srpske tradicije.

Delovi odeće koji se nosili u 19. veku u Srbiji, a danas su uglavnom deo folklornih igara i nastupa su: šajkača, anterija, zubun, tkanica (vrsta pojasa), čakšire, dolama, džemadan, jelek, libada, fistan, šalvare, čarape i opanci.

 

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by OKUD Mladost (@okudmladost)

Milutin Milanković

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora

Kultura

18:00

13 septembar, 2025

Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.

Marš na Drinu

Neustrašivi bard : glas koji je odjekivao scenom i filmom

Kultura

20:00

12 septembar, 2025

Kada se pomene ime Ljube Tadića (1929–2005), prva asocijacija gotovo svakog ljubitelja pozorišta i filma jeste – glas. Dubok, autoritativan, prodoran, bio je njegovo najmoćnije oružje. Uz njega, išla je i pojava koja je plenila – visoka figura, snažan izraz i stav glumca koji nikada nije poznavao strah na sceni.

Komentari(0)

Loading