Narodnja nošnja je vremenom postajala zaštitni znak srpske tradicije.
Shutterstock
Narodna nošnja predstavlja veliko deo srpske kulture i istorijskog nasleđa. Šarolikost srpskih krajeva i podeljenost na celine koje su u pojedinim istorijskim periodima bili pod uticajem raznih, često različitih kultura, uslovila je da se se narodna nošnja razlikuje od kraja do kraja, a često od sela do sela.
Nošnja je nekad bila simbol bogatstva, kreativnosti, statusa i porekla. Ukrašavanje i raskoš odevnih predmeta, pored uloge raspoznavanja i simbolike, sa sobom je nosilo i različita verovanja i sujeverja.
Za izradu odevnih predmeta u jednom domaćinstvu gotovo uvek su bile zadužene žene. Njihov posao obuhvatao je radove oko gajenja i obrade tekstilnih sirovina, bojenje, tkanje platnenih i vunenih tkanina, pletenje, krojenje, šivenje, ukrašavanje vezom, čipkom i drugim apliciranim ukrasima. Iskustvo i umeće prenosilo se sa starijih na mlađe, s kolena na koleno, a narodnja nošnja je vremenom postajala zaštitni znak srpske tradicije.
Delovi odeće koji se nosili u 19. veku u Srbiji, a danas su uglavnom deo folklornih igara i nastupa su: šajkača, anterija, zubun, tkanica (vrsta pojasa), čakšire, dolama, džemadan, jelek, libada, fistan, šalvare, čarape i opanci.
Dušanov Zakonik, donesen u 14. veku, nije bio samo skup zakona; on je bio simbol pravde i moralne odgovornosti. Otkrivamo kako je duh ovog srednjovekovnog dokumenta opominjao srpske vladare u 20. veku, i zašto su se Karađorđevići na njega pozivali da bi dokazali svoj legitimitet pred narodom.
Manastir u okolini Niša čuva vekovima staru legendu: Monahinje su se, prema predanju, oblačile u muške mantije i lažno predstavljale, a razlog je tragičan.
Beogradska saobraćajnica nosi naziv koji je ostao kao svedok okupacije: Otkrivamo zašto je taj prostor bio centralna logistička baza Austro-Ugarske vojske.
U svetu u kojem nije bilo pisanih znakova pored puta, narodna nošnja je govorila umesto reči. Boje, motivi i način nošenja delova odeće otkrivali su mnogo više nego što se danas pretpostavlja – odakle neko dolazi, da li je udata, koliko ima dece, pa čak i kakva mu je narav.
Komentari(0)