Narodnja nošnja je vremenom postajala zaštitni znak srpske tradicije.
Shutterstock
Narodna nošnja predstavlja veliko deo srpske kulture i istorijskog nasleđa. Šarolikost srpskih krajeva i podeljenost na celine koje su u pojedinim istorijskim periodima bili pod uticajem raznih, često različitih kultura, uslovila je da se se narodna nošnja razlikuje od kraja do kraja, a često od sela do sela.
Nošnja je nekad bila simbol bogatstva, kreativnosti, statusa i porekla. Ukrašavanje i raskoš odevnih predmeta, pored uloge raspoznavanja i simbolike, sa sobom je nosilo i različita verovanja i sujeverja.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Za izradu odevnih predmeta u jednom domaćinstvu gotovo uvek su bile zadužene žene. Njihov posao obuhvatao je radove oko gajenja i obrade tekstilnih sirovina, bojenje, tkanje platnenih i vunenih tkanina, pletenje, krojenje, šivenje, ukrašavanje vezom, čipkom i drugim apliciranim ukrasima. Iskustvo i umeće prenosilo se sa starijih na mlađe, s kolena na koleno, a narodnja nošnja je vremenom postajala zaštitni znak srpske tradicije.
Delovi odeće koji se nosili u 19. veku u Srbiji, a danas su uglavnom deo folklornih igara i nastupa su: šajkača, anterija, zubun, tkanica (vrsta pojasa), čakšire, dolama, džemadan, jelek, libada, fistan, šalvare, čarape i opanci.
Na Vidovdan 1389. srpske snage predvođene knezom Lazarem sukobile su se sa turskom vojskom koju je vodio sultan Murat. Srpski junak Miloš Obilić je uspeo da ubije Murata, a za vreme bitke je stradao i knez Lazar. I tako je nastao mit o Kosovskom boju, najslavnjoj srpskoj pobedi u istoriji naroda koji i te kako zna šta je rat…Da li je zaista bilo ovako?
Žene koje su okruživale kneza Mihaila, počev od strine Tomanije pa sve do njegovih velikih ljubavi, imale su često veliki uticaj, kako na njega tako i na politiku i sudbinu Kneževine Srbije.
Na Ivanjdan, jedan od najlepših letnjih praznika, devojke širom Srbije pravile su posebne venčiće od lekovitog bilja, pa ih zatim puštale niz reku. Ovaj ritual nije bio tek igra – iza njega se krilo duboko verovanje u magičnu moć reke da otkrije budućnost, posebno onu ljubavnu.
Komentari(0)