Ona se udala za drugoga, a ubrzo je usledila prerana smrt.

Princeza Kleopatra Karađorđević čije ime stoji urezano među grobnicama slavne dinastije na Oplencu, nosi intrigantnu priču prepunu ljubavi, tuge i misterije, koji se protežu iznad njene kratke, ali bogate sudbine.
Kleopatra je rođena 26. novembra 1835. godine u Vlaškoj, kao jedno od devetoro dece kneza Aleksandra Karađorđevića i kneginje Perside Nenadović.
Kao ćerka slavnog vođe Karađorđevića i unuka vojvode Jevrema Nenadovića, njeno poreklo bilo je impresivno, a samim tim i njen život obeležen očekivanjima i pažnjom.
Možda vas zanima:

U NJENU NESTVARNU LEPOTU ZALJUBIO SE KNEZ MIHAILO, A SMRT JE STIGLA PRERANO: Tragična priča srpske princeze!
Svi koji su ikada posetili porodičnu grobnicu dinastije Karađorđević ispod crkve Svetog Đorđa na Oplencu, verovatno su bili iznenađeni kada su, među imenima Aleksandar, Petar, Đorđe, Jelisaveta, Zorka ili Jelena, videli i jedno prilično neobično - Kleopatra. Ko je bila ova srpska princeza originalnog imena i kakva je bila njena sudbina?

Tragična srpska princeza neobičnog imena: Ko je bila Kleopatra Karađorđević?
Jedna od najučenijih žena tog doba u Srbiji, za koju su savremenici pričali da je bila veoma lepa, ali tiha i povučena, preminula je sa samo 20 godina, a čak se polemiše i da je ona mogla da pomiri porodice Karađorđević i Obrenović, zbog simpatija koje su postojale između nje i kneza Mihaila
Možda vas zanima:

U NJENU NESTVARNU LEPOTU ZALJUBIO SE KNEZ MIHAILO, A SMRT JE STIGLA PRERANO: Tragična priča srpske princeze!
Svi koji su ikada posetili porodičnu grobnicu dinastije Karađorđević ispod crkve Svetog Đorđa na Oplencu, verovatno su bili iznenađeni kada su, među imenima Aleksandar, Petar, Đorđe, Jelisaveta, Zorka ili Jelena, videli i jedno prilično neobično - Kleopatra. Ko je bila ova srpska princeza originalnog imena i kakva je bila njena sudbina?

Tragična srpska princeza neobičnog imena: Ko je bila Kleopatra Karađorđević?
Jedna od najučenijih žena tog doba u Srbiji, za koju su savremenici pričali da je bila veoma lepa, ali tiha i povučena, preminula je sa samo 20 godina, a čak se polemiše i da je ona mogla da pomiri porodice Karađorđević i Obrenović, zbog simpatija koje su postojale između nje i kneza Mihaila
Možda vas zanima:

U NJENU NESTVARNU LEPOTU ZALJUBIO SE KNEZ MIHAILO, A SMRT JE STIGLA PRERANO: Tragična priča srpske princeze!
Svi koji su ikada posetili porodičnu grobnicu dinastije Karađorđević ispod crkve Svetog Đorđa na Oplencu, verovatno su bili iznenađeni kada su, među imenima Aleksandar, Petar, Đorđe, Jelisaveta, Zorka ili Jelena, videli i jedno prilično neobično - Kleopatra. Ko je bila ova srpska princeza originalnog imena i kakva je bila njena sudbina?

Tragična srpska princeza neobičnog imena: Ko je bila Kleopatra Karađorđević?
Jedna od najučenijih žena tog doba u Srbiji, za koju su savremenici pričali da je bila veoma lepa, ali tiha i povučena, preminula je sa samo 20 godina, a čak se polemiše i da je ona mogla da pomiri porodice Karađorđević i Obrenović, zbog simpatija koje su postojale između nje i kneza Mihaila
Rano detinjstvo i obrazovanje
Mlada Kleopatra je, zajedno sa sestrama, obrazovanje započela pod nadzorom Matije Bana, poznatog Dubrovčanina i intelektualca tog doba.
Preporuka za Bana došla je direktno od Ilije Garašanina i Jovana Hadžića, vodećih intelektualaca tog vremena, čime je kneževska porodica želela da obezbedi temeljnu i uglednu naobrazbu za svoje ćerke.
Ova obrazovanost, uz miran i povučen karakter, učinila je da Kleopatra postane oličenje lepote i gracioznosti.
Zabranjena ljubav
Upravo zbog te unutrašnje lepote i uglađenosti, veruje se da je knez Mihailo Obrenović princezi Kleopatri posvetio stihove koje i danas pamtimo.
Pesmu "Što se bore misli moje", knez je napisao za njen 15. rođendan, a čuvena kompozicija Alojza Kalauza dodatno je proslavila ovu pesmu.
Iako je kasnije kompozitor Kornelije Stanković ponovo obradio ovu melodiju, pesma je do današnjih dana ostala simbol nezaboravljene ljubavi, pa se čak i verovalo da ju je knez posvetio svojoj rođaci Katarini Konstantinović.
Tek 2003. godine otkriveno je da je pesma posvećena mladoj princezi Kleopatri, ostavljajući prostor za nagađanja o prirodi njihovog odnosa i spekulacije o mogućnosti pomirenja, te možda i spajanja dve najveće srpske dinastije.
Udala se mlada i tragično skončala
U dvadesetoj godini, princeza Kleopatra se udala za Milana, sina Avrama Petronijevića, bivšeg predsednika vlade i istaknutog srpskog političara.
Venčanje je održano u Sabornoj crkvi u Beogradu i okupilo je najznačajnije ličnosti tog vremena.
Međutim, bračna sreća nije potrajala — svega pet meseci nakon venčanja, Kleopatra je obolela, najverovatnije od tuberkuloze. Preminula je u banji Glajhenberg u Štajerskoj, a vest o njenoj smrti zavila je porodicu u crno.
Kleopatra je sahranjena u porodičnoj grobnici u Topoli, a kasnije je njeno telo preneto u crkvu Svetog Đorđa na Oplencu, gde danas počiva među slavnim Karađorđevićima.
Narodna legenda kaže da je, na putu ka Topoli, njeno telo ostavljeno preko noći u mestu Nemenikuće, gde su devojke iz sela izatkale pokrov za mladu princezu.
Dirnut tim gestom knez Aleksandar podigao je na tom mestu česmu s Kleopatrinim imenom. I danas se veruje da česma poseduje čudotvornu vodu koja donosi zdravlje onima koji je piju, čuvajući uspomenu na prerano preminulu princezu.

KO JE BIO KULIN BAN IZ IZREKE KOJU MNOGI SRBI OBOŽAVAJU: Njegov život obavijen velom misterije, a ovako se slagao sa NEMANJIĆIMA
Svakom od nas se desilo da upotrebi izreku "od Kulina bana..." kada neko počne da priča nadugačko i naširoko (mlađe generacije bi rekle da "smara") o temi koja ne zavređuje toliku pažnju...

Nadežda Petrović: Slikarka koja je život položila za otadžbinu
Rođena u Čačku, školovana u Minhenu, živela između Beograda i Evrope, Nadežda Petrović bila je mnogo više od umetnice. Njene slike i danas krase galerije, a njeno ime vezano je i za hrabrost – jer je u balkanskim i Prvom svetskom ratu dobrovoljno negovala ranjenike, položila svoj život i ušla u legendu.

Gde se ukazala Bogorodica: Priča o manastiru Đunis
Na obali Južne Morave, nadomak Kruševca, podignut je manastir Đunis, posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, na mestu gde se, po predanju, ukazala Bogorodica.

Gde je bila kula Ivana Kosančića? Čuvar prošlosti i mitsko mesto južne Srbije
Na vulkanskom vrhu Radan planine, iznad Kuršumlije, uzdiže se Ivan kula – srednjovekovno utvrđenje koje istorija vezuje za doba despota Stefana Lazarevića, a narodna predanja da je baš odavde Ivan Kosančić pošao u boj na Kosovu polju.

Misli i dela Svetog Vladike Nikolaja: Glas koji ne prestaje da odjekuje
Episkop, bogoslov, misionar i besednik, Vladika Nikolaj Velimirović ostavio je iza sebe dela i poruke koje i danas nadahnjuju verni narod širom Srbije i sveta.
Komentari(0)