Postoje STROGA PRAVILA PONAŠANJA u manastiru Ostrog koja morate da poštujete: Mnogi prave OVU grešku, a to nipošto ne bi smeli da rade
Manastir Ostrog, posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, jedan je od najpoznatijih i najposećenijih u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Sam manastir je u steni, a put do njega predstavlja malo hodočašće.
Do manastira Ostrog mnogi vernici se penju bosi kamenim stepenicama kroz šumu u znak poštovanja svetitelju, a kada stignu, iz manastira se vidi predivno prostronstvo spajanja brda i neba, a sam pogled daje neverovatan osećaj.
Jedno od glavnih pravila kada se posećuje svetinja jeste da svaki vernik treba da pristupa čistog srca u molitvi, u nadi i veri u moć Svetog Vasilija Ostroškog. U manastiru se ljudi mole za zdravlje, svoje bližnje, porodicu, a posećuju ga i pripadnici drugih vera.
Na ulasku u manastir postoji istaknuto i pravilo oblačenja – žene treba da nose suknje i marame, a muškarci pantalone i majice dugih rukava. Poklonici dobre volje, nose i darove monasima, to može biti kafa, šecer, ulje i drugi darovi, takođe ostavljaju se dobrovoljni prilozi. Vernici nakon poklanjanja moštima Svetog Vasilija Ostroškog, mogu da zapišu na papirićima imena za zdravlje i za upokojene koje monasi čitaju u molitvama.
Možda vas zanima:
ZAŠTO SE VUNENE ČARAPE NOSE NA OSTROG? Ovo je priča o čudu, dubokoj simbolici i narodnom verovanju koje traje vekovima
Vernici već vekovima donose vunene čarape u manastir Ostrog.
Došli na krštenje, a odgovor sveštenika ih šokirao, ubrzo su svima oči bile pune suza: "Kod Svetog Vasilija Ostroškog ide se onda kad vas svetac pozove..."
Krštenje u manastiru Ostrog mnogima je jedna od životnih želja, a u Crnoj Gori se ne postavlja pitanje gde će onaj ko želi da primi ovu Svetu tajnu to učiniti
Možda vas zanima:
ZAŠTO SE VUNENE ČARAPE NOSE NA OSTROG? Ovo je priča o čudu, dubokoj simbolici i narodnom verovanju koje traje vekovima
Vernici već vekovima donose vunene čarape u manastir Ostrog.
Došli na krštenje, a odgovor sveštenika ih šokirao, ubrzo su svima oči bile pune suza: "Kod Svetog Vasilija Ostroškog ide se onda kad vas svetac pozove..."
Krštenje u manastiru Ostrog mnogima je jedna od životnih želja, a u Crnoj Gori se ne postavlja pitanje gde će onaj ko želi da primi ovu Svetu tajnu to učiniti
Možda vas zanima:
ZAŠTO SE VUNENE ČARAPE NOSE NA OSTROG? Ovo je priča o čudu, dubokoj simbolici i narodnom verovanju koje traje vekovima
Vernici već vekovima donose vunene čarape u manastir Ostrog.
Došli na krštenje, a odgovor sveštenika ih šokirao, ubrzo su svima oči bile pune suza: "Kod Svetog Vasilija Ostroškog ide se onda kad vas svetac pozove..."
Krštenje u manastiru Ostrog mnogima je jedna od životnih želja, a u Crnoj Gori se ne postavlja pitanje gde će onaj ko želi da primi ovu Svetu tajnu to učiniti
Postoji staro pravilo koje se poštuje u narodu i koje glasi da sa Ostroga ne smete ništa da uzmete iz manastira, čak ni kamen i cvet. Vernici mogu u manastirskoj prodavnici da uzmu osveštanu vodu i ulje iz kandila.
Po legendi, Sveti Vasilije svake noći obilazi manastir, pa monasi ujutro zatiču crne tragove na čarapama svetitelja. Zato verujući narod koji kreće put Ostroga često, pored ulja i vina, na dar svecu nosi i štrikane vunene čarape. Vernici takođe donose stvari bliskih ljudi koji ne mogu da posete svetinju, ostavljaju ih da prenoće pored kivota, a onda ih nose dragim ljudima.
U manastiru postoji konak kako u donjem tako i gornjem manastiru, ali su u njima često sva mesta zauzeta. Baš zbog toga veliki broj vernika spava napolju ispred manastira i za sve njih su obezbeđena ćebad. Iskustvo mnogih vernika pokazuje da je spavanje pod otvorenim nebom na Ostrogu zaista posebno, piše Sensa.
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Zašto se gledalo da li se dim diže pravo: Znak dobra, zla i tihe poruke neba
U staroj srpskoj tradiciji dim nije bio samo posledica vatre – bio je poruka, predskazanje i pokazatelj duhovnog stanja kuće i naroda
Zašto se ognjište nije gasilo ni leti: Tajna plamena koji čuva kuću i dušu
Ognjište u staroj srpskoj kući bilo je više od mesta za vatru – bilo je srce doma, molitva predaka i tiha zaštita od svakog zla
Komentari(0)