NAJSKUPLJA JESTIVA GLJIVA NA SVETU Srbija bogata tartufima, među kojima je i beli koji dostiže vrtoglavu cenu
Tartufi u Srbiji nisu retka pojava. Tartuf je najcenjenija i najskuplja jestiva gljiva na svetu, a pored izuzetnog ukusa, čuvena je i po svojim lekovitim svojstvima.
U Srbiji ostoje posebni tereni koji pogoduju razvoju tartufa, a uporni tragači za ovim vrednim blagom organizovani su u tartufarsko društvo. Osnovna svrha tog društva je uredjeno i kontrolisano sakupljanje i gajenje tartufa na području Srbije.
Istorijat istraživanja tartufa u Srbiji seže daleko unazad. Još davne 1778. godine, Fridrih Vilhelm fon Taube, vladin savetnik carske krune carice Marije Terezije, putovao je kroz područja Slavonije i Srema i zabeležio da u tadašnjim sremskim šumama “u trifama vlada obilje” tartufa, koji “ni u čemu ne zaostaju za pije monteskim” (čuvena pokrajina u Italiji).
Godine 1896, zahvaljujući Kralju Milanu Obrenoviću koji je uvezao prve pse tartufare, otkriveno je prvo nalazište tartufa u šumi “Koviljaci”, između Kragujevca i Gornjeg Milanovca. Kralj Milan je čak planirao da uveze “seme tartufa” i zaseje ih na svom imanju kraj Niša, s ciljem da veštački odgaji tartufe. Kasnije, 1947. godine, uz pomoć sakupljača iz Istre i njihovih pasa, pod rukovodstvom Vojtjeha Lindtnera, izvedena je ozbiljna akcija traženja tartufa u dunavskom basenu. Od šest istraživanih lokaliteta, u tri su nalazi bili pozitivni: Morović, Pančevo i Rogot.
U poslednjoj deceniji prošlog veka, pa sve do današnjih dana, odvijaju se u Srbiji sveobuhvatna i plodna naučna istraživanja tartufa. Na ukupnom prostoru Srbije, na preko 200 lokaliteta, otkriveno je preko 40 vrsta podzemnih i polupodzemnih gljiva. Samo iz roda pravih tartufa pronadjeno je 13 vrsta.
To praktično znači da je do sada u Srbiji, na relativno malom delu evropskog kopna, pronadjena približno polovina svih do sada poznatih evropskih pravih tartufa.
Nalaz belog tartufa, gastronomski jedne od najpoželjnijih, a komercijalno svakako najskupljih gljiva, na širokom prostoru Srbije, svrstava našu zemlju u red izrazito malobrojnih zemalja u kojima se može naći.
Beli tartufi (Tuber Magnatum Pico) mogu se naći isključivo u neposrednoj blizini reka sa visokim nivoom podzemnih voda. U Srbiji, beli tartufi rastu u simbiozi sa hrastom lužnjakom i belom topolom. Na istim mestima mogu se takođe pronaći i crni tartufi, ali ne oni krupni i najboljeg kvaliteta. Beli tartufi su najcenjenija gljiva na svetu i samim tim i najskuplja. Dostiže cenu i do 7 000€ po kilogramu. Bere se u periodu od oktobra do januara i može se naći u komadima od 2 grama pa čak i do 1 kilograma. Njegov miris je intenzivan, upečatljiv i sebi svojstven.
Evo nekoliko načina kako se beli tartufi mogu koristiti u kuhinji:
Narendani tartufi: Beli tartufi se najčešće koriste narendani. Dodaju se jelima neposredno pred kraj kuvanja ili pre samog posluživanja. Narendani tartufi obogaćuju ukus različitih jela, kao što su testenine, rižoto, pire krompir, jaja, sirevi i umaci.
Tartufi u ulju: Beli tartufi se mogu konzervirati tako da se narežu na tanko i potom potapaju u maslinovo ulje. Ovo ulje postaje aromatizovano tartufima i može se koristiti za pripremu raznih jela, kao i za dodavanje ukusa salatama i sendvičima.
Tartufi u puteru: Narendani tartufi se mogu dodati omekšanom puteru kako bi se napravio puter od tartufa. Ovaj puter se koristi za premazivanje tosta, dodavanje ukusa povrću ili mesu, ili kao osnova za umake.
Tartufi sa neutralnim pečurkama: Beli tartufi se odlično slažu sa neutralnim pečurkama, poput šampinjona. Kombinacija tartufa i pečuraka može se koristiti za pripremu raznih jela, kao što su rižoto, pica ili sendviči.
Tartufi u medu i soli: Crni tartufi se često koriste za pravljenje tartufskog meda i tartufske soli. Ovi proizvodi imaju blagi ukus tartufa i mogu se koristiti kao dodatak raznim jelima.
Doći do tartufa nije lako. Potrebna je pomoć dresiranih svinja ili pasa. Svinje prirodno privlači specifičan miris tartufa, dok su psi obučeni za pronalaženje tartufa. Važno je da put od šume do trpeze bude što kraći kako bi se sačuvao njihov intenzivan miris.
Nalazišta u Srbiji: Iako su tartufi poznati po tome što su retki, u Srbiji se mogu pronaći. Nalazišta belih tartufa locirana su u okolini reka Jasenice, Karaš, Lug, Bosut, Obedske bare, Deliblatske peščare, Fruške gore, Kosmaja, Oplenca i Rudnika.
Tartufi se koriste kao dodatak jelima kako bi im dali bogat, aromatičan ukus i miris. Mogu se narendati ili sitno iseckati i dodati pastama, rižotima, sosovima, umacima, supama ili salatama. Takođe se mogu koristiti za obogaćivanje jela od mesa, ribe ili jaja.
Pročitajte još:
Srpkinje će biti oduševljene ovim starinskim receptom: Orasnice kakve smo jeli samo kod bake, pravo savršenstvo
Bilo da ih pravite za praznike, porodične okupljanja ili jednostavno za uživanje uz kafu orašnice su pravi izbor koji će osvojiti sve.
Ko proba pitu s makom po receptu Suzane Mančić neće se pokajati: Bolja je od svake štrudle, osvaja ukusom i mirisom
Recept za ovu ukusnu poslasticu kojoj malo ko može odoleti.
GRUŠALJ: Zaboravljena pita sa kiselim testom – zašto je ovaj specijalitet Stare planine savršena zamena za burek
Grušalj (Gruvanica ili Razlevuša) je autentični specijalitet iz jugoistočne Srbije, često vezan za sela oko Stare planine i Pirota. Iako liči na pitu ili proju, Grušalj je mnogo više – to je hrana za pastire i teške radnike, zasitna, puna sira i mnogo zdravija od klasičnog bureka. Otkrivamo tajnu kiselog testa i pravog, domaćeg belog sira.
TAJNA JELA KOЈE LEČI GROFICA: Recept za Pposni pasulj koji su monasi Fruške Gore kuvali u kazanima i zašto je najbolji za zimu
Pasulj prebranac je kulinarski klasik, ali malo ko zna za njegovu pravu, posnu, manastirsku verziju. Otkrivamo zašto se ovaj specijalitet sa Fruške Gore naziva "pasulj grofica", kako su ga monasi usavršili do savršenstva i zašto je, zbog visokog sadržaja proteina i vlakana, on najbolji prirodni lek za varenje tokom zime.
BAKIN KOLAČ JE POSLASTICA NA KOJOJ SU ODRASTALE MNOGE GENERACIJE NA NAŠIM PROSTORIMA: Evo kako se sprema ovaj zaboravljeni dezert
Bakin kolač je dugi niz godina bio jedna od omiljenih poslastica na našim prostorima.
Komentari(0)