DANAS JE VODENI PONEDELJAK, NARODNI OBIČAJ POLIVANJA, A ŠTA JE POBUSANI? U nekim krajevima, ovaj dan je Vaskrs za mrtve i obeležava se kao i zadušnice
Vodeni ponedeljak simbolizuje vaskrs, novi život, proleće, začeće i radost. Kako običaj ne bi pao u zaborav, folklorne grupe organizuju polivače. A kad pada pobusani ponedeljak?
"Vodeni ponedeljak" je jedinstven običaj, koji izvorno su obeležavali Bunjevci, ali i drugi narodi koji po gregorijanskom kalendaru proslavljaju Uskrs. Iako je tradicija uskršnjeg polivanja prvenstveno mađarski običaj, nalazimo ga i u susednim zemljama.
Kako su se Bunjevci selili oni su svoj običaj nosili sa sobom.
Danas, je već tradicija da na severu Bačke momci organizovano idu drugog dana Uskrsa u "polivanje", a da ih devojke kite zumbulima daruju šarena jaja i dočekuju ih sa pićem i kolačima.
Možda vas zanima:
U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.
Blagoveštenje u steni: Tišina koja ne prestaje da moli
Na granici između vidljivog i skrivenog, uklesan u liticu Gornjačke klisure, postoji manastir koji iako zaboravljen, još uvek govori. Ne rečima, već tišinom, kamenom i tragovima svetlosti. To je Blagoveštenje kraj reke Mlake, mesto gde su nekada čuvani prepisi svetih knjiga, a danas čuvaju tajne vekova.
Možda vas zanima:
U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.
Blagoveštenje u steni: Tišina koja ne prestaje da moli
Na granici između vidljivog i skrivenog, uklesan u liticu Gornjačke klisure, postoji manastir koji iako zaboravljen, još uvek govori. Ne rečima, već tišinom, kamenom i tragovima svetlosti. To je Blagoveštenje kraj reke Mlake, mesto gde su nekada čuvani prepisi svetih knjiga, a danas čuvaju tajne vekova.
Možda vas zanima:
U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.
Blagoveštenje u steni: Tišina koja ne prestaje da moli
Na granici između vidljivog i skrivenog, uklesan u liticu Gornjačke klisure, postoji manastir koji iako zaboravljen, još uvek govori. Ne rečima, već tišinom, kamenom i tragovima svetlosti. To je Blagoveštenje kraj reke Mlake, mesto gde su nekada čuvani prepisi svetih knjiga, a danas čuvaju tajne vekova.
"Vodeni ponedeljak" bio je i prilika da se zna u kojoj kući su devojke za udaju.
Printscreen/Youtube
"Faljen Isus domaćini. Primate li polivače, čuli smo da kod vas ima lepih cura", ovim rečima polivači obraćaju se domaćinima.
Mnogo običaja vezuje se za drugi dan Uskrsa, a na severu Bačke vekovima živi takozvani Vodeni ponedeljak. Rano ujutro momci u svečanim nošnjama, fijakerima, praćeni tamburašima obilaze kuće gde ima devojaka i polivaju ih hladnom vodom. Zadatak devojaka je da im umaknu, kako znaju i umeju.
Međutim, današnji polivači su nešto moderniji pa umesto vodom, devojke polivaju parfemima, poliju ih kolonjskom vodom da ne uvenu. Zauzvrat im devojke daju sitne poklone koje polivači stavljaju u male korpe. Devojke polivače kite zumbulima daruju šarena jaja i dočekuju ih sa pićem i kolačima.
Polivači posle čašćavanja sedaju u fijakere i vesela povorka nastavlja do narednog odredišta, gde u kući ima devojaka.
"Simbol Vodenog ponedeljka je to uskršnje jaje koje žene darivaju svim muškim osobama koji ih poliju. Ja bih kazala da je to najviše za mlade, jer u suštini kako smo ga i zapamtili najlipši je onaj dio gdi momci iđu polivat cure. Običaj je i danas čuva. Moram kazti, da se kod mene generacijama čuva, ja imam umuku od šest godin i ona čeka polivače koji će sve žene u familiji politi. Za mene je veoma značajno uskršnje jaje, jer mi žene pripremamo to jaje koje ćemo darivati sa velikom ljubavlju i to je jedan od najznačajnijeg dela vodenog ponedeljka", rekla je Kata Kuntić iz KUD "Bunjevka".
Nekad je polivanje koje se tradicionalno vezuje za drugi dan Uskrsa, bio i način za upoznavanje mladića i devojaka, a simpatija se kao i tada, tako i danas, nagrađuje najlepšim, ofarbanim uskršnjim jajima.
U mnogim zemljama se obeležava ovaj običaj, koji je nastao davno u vreme kada su žene pronosile vest da je Isus vaskrsnuo i bile su polivane hladnom vodom kako bi ćutale.
Prvi ponedeljak posle Uskrsa naziva se Pobusani ponedeljak i on je posvećen mrtvima.
Toga dana, po narodnom verovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima, ovaj dan se obeležava kao i zadušnice. Tada se izlazi se na groblja, pale se sveće, uređuju grobovi i sveštenik vrši parastose i pomene za pokoj duša pokojnika. Taj dan se iznose vaskršnja jaja na grob - da bi i preminuli uživali u vaskrsenju Isusa Hrista.
Da li sme da se radi za Pobusani ponedeljak?
Za praznike može da se radi, ali u isto vreme morate da nađete vremena za molitvu i za odlazak u hram. Na ovaj ponedeljak obavezan je odlazak na groblje, sve ostalo može da se odloži.
Oni koji ne mogu da odu na groblje iz bilo kojeg razloga, za svoje mrtve mogu da se mole i kod kuće.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
Sutra je sveti Jovan Zlatousti: Veruje se da jedno nikako ne treba da radite ako vam je život mio
Sveti Jovan Zlatousti poštuje se u celom hrišćanskom svetu. Bio je patrijarh u Carigradu i autor knjige “O sveštenstvu”, kao i nekoliko veoma cenjenih beseda zbog čega je i dobio nadimak “Zlatousti”. Pravoslavni vernici ga praznuju 26. novembra, a ovo su najpoznatiji običaji za koje se veruje da treba da se ispoštuju za ovaj praznik.
Božićni post 2025: Kad počinje, pravila i šta smete i ne smete da jedete
Božićni post 2025. godine počinje 28. novembra 2025. i završava 6. januara 2026. godine.
Večeras u ponoć svi treba da urade jednu stvar: Sutra je Sveti Jovan Milostivi, veruje se da se ovako ostvaruju želje
Srpska pravoslavna crkva u utorak 25. novembra obeležava Svetog Jovana Milostivog. Ovo su običaji koje bi trebalo ispoštovati noć uoči verskog praznika.
Žana je heriona iz Čačka: Rekorderka u doniranju krvi zaveštala je svoje organe i na druge uticala da postanu donori (FOTO)
Davanje krvi jedno je od najhumanijemih dela, jer je to lek koji ne može da se kupi i neprocenjive je vrednosti. Uz davanje krvi, donorstvo organa je odraz čovečnosti i požrtvovanosti. Prava heriona koja je svoje ime upisala kao rekorderkau davanju krvi, ali je i zaveštala svoje organe jeste Žana Marković iz Čačka.
Srbi danas slave čak 3 svetitelja: Postoji samo jedan običaj koji se poštuje vekovima
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici praznuju dan Svetih apostola Olimpa, Erasta, Kvarta, Rodiona i drugih s njima.
Komentari(0)