BIZONI PONOVO GALOPIRAJU SRBIJOM Smatra se da je poslednji u našoj zemlji odstreljen pre više od 200 godina (VIDEO)
Evropski bizoni - jedan mužjak i četiri ženke poreklom iz Poljske, već treći dan žive u svom novom domu, na Fruškoj gori, saopšteno je iz Nacionalnog parka "Fruška gora".

Direktor Nacionalnog parka "Fruška gora" Rade Krunić kaže da se ove životinje u četrdesetodnevnom karantinu adaptiraju na nove životne uslove.
"Puštanje ovih bizona u karantinski deo koji je pripremljen ranije za njihovu adaptaciju, zaista je veliki događaj ne samo za NP "Fruška gora" već i za celu Srbiju. Pre pet godina kada smo posetili nekoliko rezervata evropskog bizona u Evropi, ostali smo fascinirani ne samo veličanstvenošću ovih životinja i njihovim značajem za eko sisteme, već i time kolika su turistička atrakcija svakodnevno. I poželeli smo to i u našoj zemlji. Brzo smo krenuli u ovaj projekat jer su nas podržale i republičke institucije i evo, dočekali smo dan kada su iz Poljske stigli i sada ih zajedno gledamo u četrdesetodnevnom periodu karantina i adaptacije, nakon čega će i građani moći da ih vide i dožive isto", objašnjava Krunić.
Možda vas zanima:

MESTA LEKOVITOG MAGNETNOG "ZRAČENJA"? Kažu da povoljno utiču na centralni nervni sistem i lečenje raznih bolesti (VIDEO)
Sofijini izvori ili Sofijini krugovi, nalaze se na Fruškoj gori, u blizini raskrsnice Partizanskog puta i puta Ležimir-Sviloš. Nisu uređeni jer niko nije imao "sluha".

POGLED KOJI UMIRUJE I OČARAVA Posetite spomenik "Sloboda" na Iriškom vencu
Iriški venac je vrh Fruške gore visine 502 metra nadmorske visine. Putni prevoj se nalazi na 451 metar nadmorske visine. Nalazi se u opštini Irig u Vojvodini. Najbliže naselje vrhu je gradić Irig.
Možda vas zanima:

MESTA LEKOVITOG MAGNETNOG "ZRAČENJA"? Kažu da povoljno utiču na centralni nervni sistem i lečenje raznih bolesti (VIDEO)
Sofijini izvori ili Sofijini krugovi, nalaze se na Fruškoj gori, u blizini raskrsnice Partizanskog puta i puta Ležimir-Sviloš. Nisu uređeni jer niko nije imao "sluha".

POGLED KOJI UMIRUJE I OČARAVA Posetite spomenik "Sloboda" na Iriškom vencu
Iriški venac je vrh Fruške gore visine 502 metra nadmorske visine. Putni prevoj se nalazi na 451 metar nadmorske visine. Nalazi se u opštini Irig u Vojvodini. Najbliže naselje vrhu je gradić Irig.
Možda vas zanima:

MESTA LEKOVITOG MAGNETNOG "ZRAČENJA"? Kažu da povoljno utiču na centralni nervni sistem i lečenje raznih bolesti (VIDEO)
Sofijini izvori ili Sofijini krugovi, nalaze se na Fruškoj gori, u blizini raskrsnice Partizanskog puta i puta Ležimir-Sviloš. Nisu uređeni jer niko nije imao "sluha".

POGLED KOJI UMIRUJE I OČARAVA Posetite spomenik "Sloboda" na Iriškom vencu
Iriški venac je vrh Fruške gore visine 502 metra nadmorske visine. Putni prevoj se nalazi na 451 metar nadmorske visine. Nalazi se u opštini Irig u Vojvodini. Najbliže naselje vrhu je gradić Irig.
Pre skoro 100 godina, evropskih bizona je u Evropi bilo svega pedesetak. Krajem sledeće godine kada se zaokružuje vek od početka borbe za njihovo očuvanje, stručnjaci procenjuju da će ih na istom prostoru biti više od 10 hiljada.
Kako napominju u NP "Fruška gora", smatra se da je poslednji bizon u našoj zemlji odstreljen pre više od 200 godina, a Fruška gora je jedino mesto na Balkanu na kojem ponovo počinju da se razmnožavaju ove i danas fascinantne životinje.
U prethodnim godinama, jedinke ovih bizona pažljivo su birane od strane najvećih svetskih i evropskih stručnjaka životinjske genetike i očuvanja prirode, koji su iz Poljske stigli zajedno sa bizonima. Ceo njihov transport je pomno praćen, kao i ispuštanje u unapred pripremljeni prostor na Fruškoj gori.
Profesorka Vanda Olek Piasečkasa je zajedno sa kolegom iz Španije, obišla mesto na Fruškoj gori u kom su novopristigli bizoni smešteni i gde će danonoćno biti praćeni 40 dana, nakon čega će tek biti moguće da ih uživo vide i građani Srbije.
"Divno je videti ih dvadesetčetiri sata nakon transporta da su smireni i da se u novoj sredini ponašaju kao da su oduvek tu. Ovo su mlade jedinke, mužjak je star dve godine, dok su ženke uzrasta od dve do tri godine. To znači da će uskoro svi biti potpuno polno zreli, te su neke procene da bi ste prvu mladunčad mogli dobiti već za možda godinu dana, najviše dve", kaže Vanda Olek Piasečkasa, profesorka na Univerzitetu u Varšavi, koja je vodeći svetski stručnjak za evropskog bizona.
Ovaj međunarodni program potekao je od doktora biologije Srđana Dimitrijevića i direktora NP "Fruška gora", čime su pokrenuti ideja, potom donacija doktora Dimitrijevića i danas realizacija za prvih pet jedinki bizona za početak projekta njihovog očuvanja i promocije.
Zanimljivosti o evropskim bizonima
Kao rezultat dugoročnog sprovođenja kontinuiranih mera zaštite, populacija evropskog bizona u divljini porasla je sa oko 1.800 jedinki u 2003. godini na preko 6.200 u 2019. godini. Nakon što su poslednje jedinke u divljini odstreljene u Bjeloveža šumi i na Kavkazu 1921. i 1927, preostali bizoni su opstajali samo u zatočeništvu. Prvi program za povratak u divljinu sproveden je 1954. godine. Danas se najveće subpopulacije ove vrste nalaze u Poljskoj, Belorusiji i Rusiji. Trenutno, u Evropi postoji 47 krda bizona koja se slobodno kreću, od kojih je najveće krdo u Bjeloveža šumi na granici Poljske i Belorusije i broji oko hiljadu jedinki.
Ženka bizona kao i domaća krava, nosi mladunče devet meseci.
Evropski bizon postao je simbol ambicioznih poduhvata očuvanja velikih divljih prostranstava u Evropi.
Izvor: 021.rs

Svetski magazin izdvojio 11 najboljih mesta za posetu u Srbiji: Raj su za oči i dušu, a ništa nije daleko!
Srbija je zemlja bogate istorije, netaknute prirode i živopisnih gradova

Počela je peta nedelja Vaskršnjeg posta - Gluvna: Tišina i molitva je sve ono što je važno tokom ovog vremena
Još dve nedelje su ostale do Vaskrsa, a vernici ove nedlje treba da utihnu, oslušnu sebe i sebi bliske ljude

Šta se seje i sadi u aprilu: Proleće je stiglo, vreme je za cveće!
Zvanično je stiglo proleće. Vreme je da se vratite baštovanstvu. Ovaj mesec u bašti možete da posejete: grašak, šargarepu, luk, salatu i praziluk. Rasadite blitvu, kupus, karfiol, kelerabu.

Koliko puta vernici treba da se pričeste tokom posta? Ovo je važno pravilo kojeg mnogi nisu svesni
Vaskršnji post se smatra najrigoroznijim, pa samim tim i najtežim. Olakšanje nastaje kada se vernik pričesti

PRAVILA PONAŠANJA U CRKVI: Šta predstavlja greh
Prema pisanju stranice manastira Jovanje, pravi smisao vaš odlazak u Crkvu imaće tek kada ispunite ovih 14 pravila.
Komentari(0)