MALO KO ZNA: Svi rado jedemo šopsku salatu, a evo ko su Šopi i koliko ih ima
Šopska salata je omiljeni dodatak mnogim jelima na Balkanu, poznata po jednostavnosti i svežini. Spoj paradajza, krastavca, paprike, luka i narendanog sira osvaja sve generacije. Dok uživamo u njoj, retko se zapitamo po kome je dobila ime.

Pre nego što otkrijemo ko su Šopi, evo recepta za ovu neodoljivu salatu.
Recept za šopsku salatu:
3 paradajza
Možda vas zanima:

OMILJENA U NARODU: Po kome je šopska salata dobila ime
Neizostavni je deo tradicije i trpeze.

ORIGINALAN KAFANSKI RECEPT ZA ŠOPSKU SALATU: Malo ljudi zna kako je ovo popularno jelo dobilo ime i ko su bili ŠOPI
Šopska salata je proglašena najpopularnijim nacionalnim jelom Evrope.
Možda vas zanima:

OMILJENA U NARODU: Po kome je šopska salata dobila ime
Neizostavni je deo tradicije i trpeze.

ORIGINALAN KAFANSKI RECEPT ZA ŠOPSKU SALATU: Malo ljudi zna kako je ovo popularno jelo dobilo ime i ko su bili ŠOPI
Šopska salata je proglašena najpopularnijim nacionalnim jelom Evrope.
Možda vas zanima:

OMILJENA U NARODU: Po kome je šopska salata dobila ime
Neizostavni je deo tradicije i trpeze.

ORIGINALAN KAFANSKI RECEPT ZA ŠOPSKU SALATU: Malo ljudi zna kako je ovo popularno jelo dobilo ime i ko su bili ŠOPI
Šopska salata je proglašena najpopularnijim nacionalnim jelom Evrope.
2 krastavca
1 zelena paprika
1 glavica crnog luka
200 g belog sira (najčešće feta)
maslinovo ulje
so, biber po ukusu
peršun za dekoraciju
Priprema:
Paradajz, krastavce, papriku i luk iseckajte na kockice ili tanke trake. Posolite povrće i prelijte ga maslinovim uljem. Sve sastojke pažljivo izmešajte, a preko narendajte beli sir. Dodajte biber po ukusu i ukrasite svežim peršunom.
Dok uživamo u omiljenoj salati, vredi se podsetiti da je dobila ime po Šopima, narodu koji je naseljavao Balkansko poluostrvo.
Šopi su staro pleme južnoslovenskog porekla, koje je živelo na području zapadne Bugarske, jugoistočne Srbije, istočne Makedonije i severne Grčke. Ovaj narod je specifičan po tome što je bio blizak Srbima, uprkos tome što je teritorijalno i jezički bio povezan sa Bugarima. Šopi su bili pretežno pravoslavni hrišćani, a mnogi njihovi običaji i tradicija, poput slavljenja krsne slave, slični su srpskim običajima.
Iako su govorili dijalektom bližim bugarskom jeziku, njihova kultura i običaji ih više povezuju sa Srbima. U 19. veku, oni su čak tražili da se priključe Srbiji. Bavili su se stočarstvom, a mlečni proizvodi, posebno sir, bili su ključni deo njihove ishrane, što verovatno objašnjava nastanak poznate salate, koja danas nosi njihovo ime. Ova salata je postala simbol balkanske kuhinje vezuje se za Šope, što joj i im e govori, iako različite nacije, poput Bugara i Srba, danas prisvajaju njeno poreklo.
Na teritoriji Srbije, prema popisu iz 2011. godine, živelo je 142 stanovnika koji su se izjašanjavali kao Šopi prema nacionalnoj pripadnosti, a jedno od najčešćih šopskih prezimena je Arizenović. Ipak, za većinu Srba ovaj narod i njegovo poreklo je nepoznat.
Danas, kao što vidite, mali broj ljudi se još uvek identifikuje kao Šopi, ali njihovi koreni i nasleđe i dalje žive kroz jezik, kulturu i naravno preko imena poznate salate.

Bio Jugosloven kom se i Tito klanjao, ono što je uradio nije uspeo niko na Balkanu, svi ga voleli i cenili: Pa jedva preživljavao od male penzije u trošnoj kući
"Treba raditi, nema bez rada ništa", čuvene su reči rudara Alije Sirotanovića kojem se divila cela Jugoslavija, a umro u bedi i zaboravljen.

Muslimanka prvi put u Beogradu: "Pričali su mi laži, a ja i dalje pokušavam da shvatim jednu stvar u Srbiji"
Marijan Abdi iz Afrike posetila je Beograd, a u nastavku pročitajte njeno iskustvo.

Evo što je zaista poturčeni Sinan Paša spalio mošti Svetog Save: Bio Srbin, zbog izdaje svog naroda Bog ga surovo kaznio
Da bi im sačuvali zdravlje i zaštitili od uroka, mnogi Muslimani su krštavali svoju decu. To je bio jedan od razloga što je islamizirani Albanac Sinan-paša naredio da se mošti Svetog Save spale.

KAKO JE ISTORIJSKA GREŠKA POSTALA SIMBOL BEOGRADA: Gde su stvarno spaljene mošti svetog Save?
Čuveni Hram je zapravo na pogrešnom mestu

Svi pravimo veliku grešku kada punimo telefon: Stručnjaci upozorili na „pravilo 100%“ koje uništava bateriju
Stručnjaci za mobilne telefone složni su po ovom pitanju
Komentari(0)