Manastir Vraćevšnica je smešten u skrovitoj prirodi u blizini Gornjeg Milanovca, veoma blizu konaka kneza Miloša u Gornjoj Crnući. Ako turistički krenete u Šumadiju, nemojte preskočiti posetu ovim mestima, priroda če vas oduševiti, baš kao i istorijski značaj i lepota koja ih krasi. Pored toga, sve češće ljudi hrle manastiru Vraćevšinica jer, kako mnogi svedoče, tamo su našli lek i od najtežih bolesti!
Mati Ana Adžić, svetovno Nadežda Adžić, bila je igumanija manastira Vraćevšnica od 1949.
do 1975. godine. Njena životna priča je bila duhovno putovanje koje se ogledalo u velikoj posvećenosti veri i molitvi te humanitarnom radu, a u naše vreme Mati Ana privlači sve veći broj ljudi u manastir jer su upravo pored njenog groba uz molitvu, mnogi doživeli izlečenje.
Život Mati Ane
Mati Ana je bila kći Sretena Adžića, jednog od najpoznatijih srpskih pedagoga i osnivača
Muške učiteljske škole u Jagodini i sama veoma obrazovana.
Po odobrenju svog duhovnog oca, vladike Nikolaja Velimirovića, Mati Ana je svoju mladost posvetila vođenju dečjih hranilišta i sirotišta u izuzetno teškim uslovima koji su tada vladali. Pre Drugog svetskog rata vodila je sirotište u Bitolju, a tokom rata u Trsteniku. Od 1947. godine postaje monahinja, a potom i igumanija manastira Vraćevšnica. U njen rad bile su duboko ukorenjene hrišćanske vrline kao što su trpljenje i ljubav.
Njena posvećenost humanitarnom radu i brizi o siromašnoj deci i siročadi ostavila je trajni
trag u sećanju srpskog naroda.
Čudotvorna isceljenja
Mati Ana je u novije vreme postala poznata po čudotvornim isceljenjima koja su se dešavala vernicima na njenom grobu, pa je na klupi kraj njenog groba gotovo uvek neko ko je došao da se pomoli za zdravlje svoje i bližnjih. Ljudi sa različitim bolestima i problemima su dolazili, a njihova vera i molitve su bivali nagrađeni ozdravljenjem, tako se širila priča o Mati Ani kao isceliteljki.
Njena prisutnost u manastiru Vraćevšnica se i danas oseća.
U spomen-sobi mati Ane i njenog oca Sretena Adžića u manastiru, izloženi su njihovi lični predmeti, deo mnogobrojne prepiske, fotografije i građa, kao i izložbeni panoi koje je Muzej rudničko-takovskog kraja posvetio jednoj od najvećih duhovnih ličnosti ovog kraja.
Ako poželite da osetite duhovni mir kakav se retko sreće, da napojite dušu slikama prelepih krajolika, a istovremeno i da se upoznate sa našom bogatom istorijom, dođite u Vraćevšnicu, uvek ćete joj se vraćati!
Kad se detetu nacrta krstić od brašna: Običaj tihe zaštite pred zimsku noć
U mnogim krajevima Srbije, naročito zimi, deci se na čelo stavljao krstić od brašna – da ih sačuva od straha, uroka i nečujnih senki koje noću lutaju oko kuće
Crkva u steni kod Lukova: Svetinja tišine sakrivena ispod Kopaonika
Na litici iznad Lukovske Banje, usečena u stenu, stoji tiha crkva posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu – mesto molitve koje ne traži pažnju, ali ostaje u pamćenju
Kako su Srbi prepoznavali „zimski prag“: Običaji uoči Mitrovdana
Dani pred Mitrovdan bili su više od pripreme za slavu – to je bilo vreme kada se kuća smiruje, oganj proverava, a duša podseća da dolazi sezona tišine i sabiranja
Mitrovdan u narodu: Zašto se kaže da „Mitrovdan dolazi s vojskom, a Nikoljdan sa snegom“
Sveti Dimitrije, koga Srbi slave 8. novembra, nije samo vojnik vere – već i granica između jeseni i zime, svetlosti i tame, rata i mira
"Kako može to da znači?!" Ruskinja Aljona šokirana ovim srpskim rečima, jedna joj je posebno nepojmljiva (VIDEO)
Ruskinja Aljona već neko vreme živi u Srbiji, a dok „usvaja“ srpski jezik neke reči je iznenađuju
Komentari(0)