KOMARCI NE PODNOSE MIRIS OVE BILJKE Nabavite je i nećete ih više videti
Sveta Petka cveta u nijansama plave boje ali njeni cvetovi nisu posebno primetni. Ima jak i razgranat korenov sistem i prilikom sadnje i kombinacije sa drugim cvećem ostavite više mesta prilikom sadnje. U ove standardne žardinjere sadite po dve biljke

Tamjanika je lisnato ukrasno cveće koje posebno dolazi do izražaja na balkonima i terasama. Naročito je pogodna za kombinacije sa drugim balkonskim cvećem – muškatlama, surfinijama, sun patiensom. Svojim mirisom rasteruje komarce i insekte.
Laka za gajenje i bez mnogo zahteva tamjanika će zamirisati i ozeleneti vaš prostor. Ima više domaćih naziva ove biljke da napomenemo samo neke: Hilandarski bosiljak i Sveta Petka. Zbog svog vrlo prijatnog mirisa koji podseća na miris tamjana ova cvetna puzavica je i dobila pomenuta imena.
Kako se tamjanika sadi i kombinuje sa drugim balkonskim cvećem
Tamjanika u saksiji se odlično kombinuje sa padajućim balkonskim cvetnicama i tada njen belo zeleni list dolazi do izražaja. Sveta Petka cveta u nijansama plave boje ali njeni cvetovi nisu posebno primetni. Ima jak i razgranat korenov sistem i prilikom sadnje i kombinacije sa drugim cvećem ostavite više mesta prilikom sadnje. U ove standardne žardinjere sadite po dve biljke. Na primer jednu viseću muškatlu i jednu tamljaniku. Mi ih često prilikom uređenja terasa i balkona sadimo posebno u žardinjere ili korpe. Zatim slažemo naizmenično lisno-dekorativnu saksiju i saksiju sa cvetnicama. Tako veća grupa pojedinih biljaka deluje upadljivije za oko. Eksperimentišite i uvedite novine u gajenju balkonskih cvetnica, neka vam terasa ovog leta bude drugačija.
Tamjanika nega i održavanje
Vrlo otporna biljka, podnosi jako sunce a vrlo tolerantna i na zasenčen prostor. Može se gajiti u zatvorenom prostoru. Voli rastresit supstrat i ne previše vlažan. Tokom vrelih letnjih dana zalivajte je kao i ostale cvetnice.. Prihranjivanje jednom u 10-15 dana je dovoljno za ovu otpornu biljku. Vrsta prihrane može biti kao i za ostalo cveće.
Tamjanika orezivanje i oblikovanje
Tamjanika ima osobinu da izbacuje jako dugačke grane koje prelaze iz žardinjera. Poželjno je rezati ili kidati te rastuće vrhove da biljka ravnomernije formira žbun. Kada je formira gusta krošnja možete pustiti grane do željene dužine. Može prepadati i preko jednog metra. Ako su biljke posađene u balkonske žardinjere i želite da prepadaju samo na jednu stranu, tako i formirajte grane. Pincirajte odnosno skraćujte vrhove izbojcima koji idu u neželjenom pravcu.
Kako se razmnožava tamjanika
Kao i većina puzavice ima osobinu da pušta izdanke i koren tamo gde joj grane dohvate zemlju. Ovo nazivamo razmnožavanje položenicama. Tako se lako može nova mlada biljka presaditi na drugo mesto. Mogu se i vrhovi grana odrezati i pobosti u supstrat. Uz održavanje vlage podstičemo da grančice puste koren. Prilikom presađivanja koristite rastresiti supstrati da biljka lakše širi korenov sistem. Za ožiljavanje nije potreban hormon.
Evo nekoliko praktičnih saveta u izboru i kupovini tamjanike. Birajte biljke koje su razgranatije a ne previše “štrkljave” Bolje je kupovati biljke u dubljoj saksiji kojoj je koren bolje razvijen, brzo će napredovati nakon presađivanja. Pazite da je biljka zdrava i da obodom listova nema crnu boju.

"POKOJNA BABA DOŠLA NOĆAS I VEČERALA"! Otac Predrag otkrio šta mu se dogodilo i kako je od sveštenika uzeo 100 evra VIDEO
Često se u narodu mkešalu sujeverje, običaji i tradicija, a običajima i sujeverju daje prednost u odnosu na ono što je izvorno deo hrišćanske vere. Tako postoji običaj da se tokom noći ostavi hrana za pokojnika da bi on, "kad svrati", imao šta da pojede. I sve to pod geslom - valja se.

Ramonda serbica – čudesni cvet koji vaskrsava
Na stenama juga i istoka Srbije raste cvet koji je postao više od biljke. Ramonda, poznata kao „cvet feniks“, ima moć da oživi i kada se potpuno osuši, pa nije slučajno što je povezana sa najtežim trenucima i vaskrsnućem srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.

PRINCIP NIJE TAKO IZGLEDAO: Istina o čuvenoj fotografiji
Kada čujemo ime Gavrilo Princip, pred očima nam je svima ista crno-bela fotografija. Ona je decenijama stajala u udžbenicima i urezala se u kolektivno pamćenje. Ali ta slika nije verodostojna.

Kako su naši stari gledali u Mesec da predvide budućnost
Mesec je oduvek bio izvor nadahnuća, tajni i verovanja. Srpski narod je kroz vekove pratio njegove mene i na osnovu njih predviđao vreme, rod useva, zdravlje i sudbinu. Iako danas vreme proričemo uz pomoć prognoza i satelita, stara narodna znanja o Mesecu i dalje se prepričavaju i pamte.

Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.
Komentari(0)