ŠARENI STANOVNIK NP TARA Deset vrsta vodozemaca živi na području ovog nacionalnog parka, a jedan od njih je i ova strogo zaštićena vrsta (VIDEO)
Ako ste se ovih dana šetali Tarom u blizini potoka i bara mogli ste videti i ove stanovnike parka.

Naziv daždevnjak potiče od staroslovesnke reči dažd što znači kiša.
Šareni daždevnjak naseljava brdsko-planinske predele i gotovo uvek se nalazi na hladnim mestima blizu vode i to u listopadnim šumama ili njihovim obodima. Odrasle jedinke mogu biti duge i do 28 cm sa repom. Boja tela je crna sa žutim mrljama. Hrani se insektima, paucima i mekušcima. Iako postoji narodno verovanje da kada je ugrožen može da ispusti zvuk od koga čovek ogluvi oni nemaju sposobnost glasovnog oglašavanja.
Vodozemci su prva grupa kičmenjaka koja se prilagodila životu na kopnu, ali ne u potpunosti. Vodena sredina im je neophodna za polaganje jaja i razviće larvi. Zbog načina i kompleksnosti života jedna su od najugroženijih vrsta kičmenjaka.
Možda vas zanima:

ZOVU JE "LEDENA LEPOTICA" I ŽIVI FOSIL Pančićeva omorika raste na jednoj od najlepših planina, u Nacionalnom parku Tara
Preživela više ledenih doba, izuzetno se adaptira na različite uslove i ekološke katastrofe. Zašto onda danas izumire?

POGLED OD KOJEG ZASTAJE DAH Ovde se nalazi i kućica u kojoj je sniman film "Ptice koje ne polete" sa Batom Živojinovićem u glavnoj ulozi
Predivan pogled i očuvana priroda učiniće da vam impresivan prizor sa vidikovaca na Tari ostane duboko u sećanju.
Možda vas zanima:

ZOVU JE "LEDENA LEPOTICA" I ŽIVI FOSIL Pančićeva omorika raste na jednoj od najlepših planina, u Nacionalnom parku Tara
Preživela više ledenih doba, izuzetno se adaptira na različite uslove i ekološke katastrofe. Zašto onda danas izumire?

POGLED OD KOJEG ZASTAJE DAH Ovde se nalazi i kućica u kojoj je sniman film "Ptice koje ne polete" sa Batom Živojinovićem u glavnoj ulozi
Predivan pogled i očuvana priroda učiniće da vam impresivan prizor sa vidikovaca na Tari ostane duboko u sećanju.
Možda vas zanima:

ZOVU JE "LEDENA LEPOTICA" I ŽIVI FOSIL Pančićeva omorika raste na jednoj od najlepših planina, u Nacionalnom parku Tara
Preživela više ledenih doba, izuzetno se adaptira na različite uslove i ekološke katastrofe. Zašto onda danas izumire?

POGLED OD KOJEG ZASTAJE DAH Ovde se nalazi i kućica u kojoj je sniman film "Ptice koje ne polete" sa Batom Živojinovićem u glavnoj ulozi
Predivan pogled i očuvana priroda učiniće da vam impresivan prizor sa vidikovaca na Tari ostane duboko u sećanju.
Repati vodozemci (lat. Caudata, ili Urodela) su jedan od redova vodozemaca. Repati vodozemci žive i u vodi i na kopnu. Većina ih živi na kopnu kada dostignu zrelost posle metamorfoze. U tom procesu oni gube škrge i počinju da dišu vazduh. Vodu uzimaju preko kože. Neki repati vodozemci ne doživljavaju metamorfozu i stalno izgledaju kao mladunci. Ukoliko su i reproduktivno sposobni, pojava se naziva neotenija.
Šareni daždevnjaci pare se u proleće ili leto.
Zakonom je zaštićen kao strogo zaštićena vrsta.
Izvor: vikipedija, taranacionalpark

Beograđanku muka naterala da prespava pod Ostrogom, a usred noći je monah probudio: Rekao mi nešto što niko o meni nije znao, a onda...
Njena priča je divna, iako sam početak nije bio obećavajući

TRI DANA VASKRSA – i ni jedan nije običan: Znate li zašto slavimo i ponedeljak i utorak?
Vaskrs, praznik nad praznicima, dan kada je Hristos pobedio smrt i darovao život večni – u našem narodu se ne proslavlja samo u nedelju. Slavi se i ponedeljak. A i utorak. Jer, kako kaže narod: „Ovako velika radost ne može da stane u jedan dan!“.

Lidija Vukićević 1 stvar nikad ne drži na trpezi za Uskrs, po hrišćanstvu to je simbol zla: A verovanje kaže da donosi nesreću u kuću i označava bol
Lidija Vukićević vlro je posvećena pripremama za Vaskrs, te otkriva kako proslavlja najradosniji hrišćanski praznik u svom domu.

Naše bake i deke nikad nisu sadili smokvu blizu kuće: Razlog će vas šokirati - ovo drvo nikako nije poželjno
Bez obzira na to koju nameru imate pri sadnji drveća, važno je da se prethodno posavetujete sa stručnjacima.

Noga ovih ljudi ne sme da kroči na Ostrog: Ova pravila ni za živu glavu ne treba kršiti
Poseta ovom manastiru, smeštenom visoko u steni, nije klasično putovanje, već predstavlja duhovnu avanturu, a za svakog vernika, to je pravo hodočašće.
Komentari(0)