Čudo prirode na 900 metara nadmorske visine u zlatiborskom selu Dobroselica: Prerast je jedan od najvećih prirodnih kamenih mostova u Srbiji

Izvor: Lepote Srbije

11:00

Turizam 0

Izgleda veličansteno

Dobroselica
RINA

Priroda nam često svojim savršenim delima pokaže da su čuda moguća, a upravo jedno takvo čudo prirode skrilo se u u zlatiborskom selu Dobroselica. Prirodnih kamenih mostova, koji se još nazivaju i Prerastima ima samo nekoliko na teritoriji čitave Srbije. Svi izgledaju veličanstveno, pa tako i ovaj na poznatoj srpskoj planini koji se ubraja među najgabaritnije.

- Prerast u Dobroselici spada među šest najvećih prirodnih kamenih mostova u Srbiji. Ima dužinu od 48 i širinu od 12 metara. Visina njegovog gornjeg ulaza je 12, a izlaza 16 metara. Ovaj prirodni most predstavlja pravu prirodnu rijetkost i zbog toga privlači izuzetno veliku pažnju turista, prije svega planinara, a neizostavan je i njegov veliki značaj za nauku, kažu za RINU u Turističkoj organizaciji Zlatibor.

Ova neobična atrakcija iz godine u godinu privlači sve više posetilaca. Udaljena je od Zlatibora 23 kilometara, a put do nje vodi preko prelepih zlatibroskih predala, sela Vodice i same Dobroselice. Postavljene su putokazi, a ispred samog Prerasta nalaze se informativne table i klupe za putnike namernike.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

- Smešten je na južnom obodu Zlatibora i predstavlja tipičan primer kontaktne prerasti, nastale usled selketivne erozije i lokalnog poniranja reke. Kroz pećinu teče potok, nekadašnja ponornica, za koji se pretpostavlja da je erozivno uticao na pećinu. U narodu je ova lokacija poznata i kao Točkovića pećina ili Šupljica. Prostire se na 900 metara nadmorske visine, dodaju u TO Zlatibor.

Prirodni kameni most u selu Dobroselice na južnom obodu planine Zlatibor predstavlja jedini takav geomorfološki objekat u zapadnom delu Srbije i uvršćen je u listu nacionalnog geonasleđa.

pančićeva omorika

Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja

Turizam

10:00

13 oktobar, 2025

Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.

Komentari(0)

Loading