Čudo prirode na 900 metara nadmorske visine u zlatiborskom selu Dobroselica: Prerast je jedan od najvećih prirodnih kamenih mostova u Srbiji
Izgleda veličansteno
Priroda nam često svojim savršenim delima pokaže da su čuda moguća, a upravo jedno takvo čudo prirode skrilo se u u zlatiborskom selu Dobroselica. Prirodnih kamenih mostova, koji se još nazivaju i Prerastima ima samo nekoliko na teritoriji čitave Srbije. Svi izgledaju veličanstveno, pa tako i ovaj na poznatoj srpskoj planini koji se ubraja među najgabaritnije.
- Prerast u Dobroselici spada među šest najvećih prirodnih kamenih mostova u Srbiji. Ima dužinu od 48 i širinu od 12 metara. Visina njegovog gornjeg ulaza je 12, a izlaza 16 metara. Ovaj prirodni most predstavlja pravu prirodnu rijetkost i zbog toga privlači izuzetno veliku pažnju turista, prije svega planinara, a neizostavan je i njegov veliki značaj za nauku, kažu za RINU u Turističkoj organizaciji Zlatibor.
Ova neobična atrakcija iz godine u godinu privlači sve više posetilaca. Udaljena je od Zlatibora 23 kilometara, a put do nje vodi preko prelepih zlatibroskih predala, sela Vodice i same Dobroselice. Postavljene su putokazi, a ispred samog Prerasta nalaze se informativne table i klupe za putnike namernike.
Možda vas zanima:
MESTO KAO IZ BAJKE Zlatibor krije pravi biser srpskog turizma koji vredi posetiti (FOTO)
Radi se o kamenom mostu, odnosno sa obe strane otvorenoj pećini, koja po svojim dimenzijama spada u najveće objekte ovakvog tipa u Srbiji.
Možda vas zanima:
MESTO KAO IZ BAJKE Zlatibor krije pravi biser srpskog turizma koji vredi posetiti (FOTO)
Radi se o kamenom mostu, odnosno sa obe strane otvorenoj pećini, koja po svojim dimenzijama spada u najveće objekte ovakvog tipa u Srbiji.
Možda vas zanima:
MESTO KAO IZ BAJKE Zlatibor krije pravi biser srpskog turizma koji vredi posetiti (FOTO)
Radi se o kamenom mostu, odnosno sa obe strane otvorenoj pećini, koja po svojim dimenzijama spada u najveće objekte ovakvog tipa u Srbiji.
- Smešten je na južnom obodu Zlatibora i predstavlja tipičan primer kontaktne prerasti, nastale usled selketivne erozije i lokalnog poniranja reke. Kroz pećinu teče potok, nekadašnja ponornica, za koji se pretpostavlja da je erozivno uticao na pećinu. U narodu je ova lokacija poznata i kao Točkovića pećina ili Šupljica. Prostire se na 900 metara nadmorske visine, dodaju u TO Zlatibor.
Prirodni kameni most u selu Dobroselice na južnom obodu planine Zlatibor predstavlja jedini takav geomorfološki objekat u zapadnom delu Srbije i uvršćen je u listu nacionalnog geonasleđa.
Prelepi divlji doseljenici: U šume Ljubovije stiglo devet muflona sa Tare, u planu i povratak divokoze u kanjon Trešnjice
Divlja, netaknuta priroda u okolini Ljubovije poslednjih godina prepoznata je među brojnim domaćim i stranim turistima. Ono po čemu se odlikuje jeste bogastvo biljnog i životinjskog sveta, a sada će tome dodatno doprineti realizacija projekta uzgoja i naseljavanja muflona u lovište „Bukovica“, u okviru Uzgojno-reproduktivnog centra za muflone i divlju svinju u Berlovinama, kojim gazduje Lovačko udruženje „Baurić“ iz Ljubovije.
ZASAVICA: OBNOVLJENO stanište mnogih životinja u Srbiji - dabrovi nestali pre 100 godina sada žive u ovom rezervatu
Razvoj Zasavice teče u pravcu unapređenja turističke ponude ovog kraja, ali i u pravcu naučnih istraživanja
Danas je Međunarodni dan planina, a ovo je srpska lepotica: Golija fascinatna a duplo jeftinija od Kopaonika i Zlatibora - veliko interesovanje pred praznike
Danas se obeležava Međunarodni dan planina, a Srbija zaista ima čime da se ponosi. Jedna od najlepših planina u našoj zemlji svakako je šumovita Golija, koja je zbog očuvanosti prirodnih i kulturnih vrednosti upisana i u Uneskovu svetsku listu rezervata biosfere. I upravo zbog svih ovih odlika, Golija je postaje jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji. Veliko interesovanje za ovu planinsku lepoticu vlada i pred novogodišnje praznike. Ono što je čini još privlačnijom jesu cene prostupačnije u odnosu na druge zimske centre u Srbiji.
OVA SRPSKA PEĆINA JE PRAVO BLAGO: Jedan podatak je posebno zanimljiv (FOTO)
Danas se, zahvaljujući sprovedenim istraživanjima, sa priličnom sigurnošću može reći da su posve neobične životinsjke vrste obitavale na prostoru u okolini pećine Risovača
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
Komentari(0)