SRPSKA ATINA U SENCI: Ovaj grad krije tajnu najstarije apoteke i bio je veći kulturni centar od Novog Sada

Jadranko Žugić

20:00

Turizam 0

Nekada davno, pre nego što je Novi Sad postao epicentar kulture u Vojvodini, postojala je "Srpska Atina" u senci. Otkrivamo zašto su Sremski Karlovci, mali grad na Dunavu, istorijski bili veće središte srpskog duha i kako su čuvali najstariju apoteku na Balkanu.

Sremski Karlovci
K.R.

Kada govorimo o istoriji srpske kulture, nezaobilazni su Sremski Karlovci. Ovaj pitomi grad na obroncima Fruške Gore nije samo sedište Karlovačke mitropolije, već je vekovima bio srpsko duhovno i političko središte u Austrougarskoj monarhiji.

Sremski Karlovci K.R.
 

Tri ključna simbola Karlovaca

Patrijaršija i Gimnazija: Karlovci su bili centar borbe za autonomiju. Tu je nastala čuvena Karlovačka gimnazija (osnovana 1791. godine) – prva srpska gimnazija, koja je školovala generacije intelektualaca. Zbog nje i Patrijaršijskog dvora, Karlovci su postali "Srpska Atina".

Sremski Karlovci K.R.
 

Najstarija Apoteka: U ovom malom gradu nalazi se "Apoteka kod Izdavača", koja važi za najstariju apoteku u Srbiji. Osnovana je još u 18. veku (1782. godine) i njen originalni enterijer svedoči o razvijenosti Karlovaca u to doba. Apoteka je bila ključna za zdravlje i opstanak učenika i sveštenstva, i predstavlja jedinstven muzej farmacije.

Sremski Karlovci K.R.
 

Česma "Četiri lava": Iako se vezuje za legendu (ko popije vodu, vratiće se u Karlovce), Česma je simbolizovala moć i status grada.

Zbog sve tri navedene institucije, Karlovci su sve do 19. veka bili neuporedivo važniji za srpsku inteligenciju od obližnjeg Novog Sada.

Sremski Karlovci K.R.
 

Zašto je Novi Sad preuzeo primat?

Tek nakon što je u Novom Sadu ojačala trgovina i industrija, a Karlovci ostali dominantno crkveno i školsko središte, polako dolazi do prebacivanja kulturnog težišta. Ipak, i danas su Karlovci svedočanstvo o zlatnom dobu srpske kulture.

reka pčinja

Vražji kamen i sveti Prohor: Tajne reke Pčinje

Turizam

18:00

10 oktobar, 2025

U južnoj Srbiji, između planina Kozjaka i Rujna, izvire reka Pčinja – bistra i planinska, ali moćna u oblikovanju kraja kroz koji protiče. Od izvora na severnim padinama Rujna, pa sve do ušća u Vardar kod Starog Nagoričana u Severnoj Makedoniji, ona je vekovima bila oslonac života, put, ali i granica. Njene obale su dom legendama, manastirima i narodnim saborima koji i danas žive.

Komentari(0)

Loading