SRPSKA DOLINA JORGOVANA Grad "u magli" i tvrđava koju morate posetiti, prizori ostavljaju bez teksta (FOTO)

Miloš Milenović

20:00

Turizam 0

Veruje se da je to područje uvek bilo pod maglom, te otuda i naziv grada, koji je igrao značajnu ulogu u srednjevekovnoj srpskog državi.

SRPSKA DOLINA JORGOVANA Grad "u magli" i tvrđava koju morate posetiti, prizori ostavljaju bez teksta (FOTO)
Shutterstock/maglič

 

 

Kada se iz pravca Kraljeva krene put Raške, nakon oko 30 kilometara nailazi se na ostatke srednjevekovnom grada Magliča.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Veruje se da je to područje uvek bilo pod maglom, te otuda i naziv grada, koji je igrao značajnu ulogu u srednjevekovnoj srpskog državi.

Podno Magliča nalazi se i reka Ibar. I baš tuda je polovinom 13. veka u Srbiju došla jedna francuska princeza. Bila je to buduća supruga srpskog kralja Stefana Uroša, Jelena Anžujska.

Dolina Ibra nalik na rodno mesto

Oko Vaskrsa, tokom aprila i maja svake godine se širom naše zemlje širi miris cveta, koji pripada rodu maslina. Jorgovan se u prirodi sreće najčešće u purpurnoj boji, ali i beloj i roze.

U vreme kada se odvija naša priča, verovatno je bio baš period oko Vakrsa, negde oko 1250. godine. Želeći da dočeka buduću suprugu kako dolikuje i dolazak u srednjevekovnu Srbiju joj učini prijatnijim, tako da može da oseti miris cveća u kome je imala prilike da uživa u svom rodnom mestu srpski kralj naređuje da duž prilično nepristupačne doline reke bude zasađen jorgovan. Istini za volju, šturi su istorijski podaci koji navode gde je rođena Jelena Anđela, u našem narodu poznatija kao Jelena Anžujska, ali se zbog priče o Dolini jorgovana pretpostavlja da je to možda bila Provansa.

Kada se uzme u obzir da je dolina reke Ibar duga oko 270 kilometara i da u određenim delovima uopšte nije pristupačna, a da je srpski kralj naredio da se jorgovani zasade ceim putem kojim bi trebalo da prolazi njegova supruga, jasno je koliko je imao želju da joj ulepša dolazak u zemlju, potpuno drugačiju po karakteristikama od one na koju je navikla.

SRPSKA DOLINA JORGOVANA Grad Shutterstock/maglič
 

Da bi Dolina jorgovana ostala očuvana, kao i priča koja je prati, tokom posete našoj zemlji 2007. godine je Šarl Filip od Orleana, naslednik Francuske krune simbolično zasadio nove sadnice jorgovana na tom području, kako navodi „Infokop“.

Manastir u Dolini jorgovana

Koliko je majka potonjih srpskih kraljeva, Dragutina i Milutina bila oduševljena ovim činom i predelima kroz koje je prolazila, kada je prvi put došla u zemlju, jasno pokazuje i činjenica da je svoju zadužbinu, manastir Gradac baš tu i podigla.

Nije poznato tačno vreme gradnje Svetinje, u kojoj počiva srpska kraljica, ali se pretpostavlja da je to bilo krajem 13. veka.

U delu „Žitije kraljice Jelene“ arhiepiskopa Danilo II prvi put je zabeleženo pominjanje manastira u Dolini jorgovana, nadomak srednjevekovnog grada Rasa, navodi „Manastirgradac.rs“ uz citat iz istoimenog dela:

I tako poče zidati predivnu crkvu u ime Presvete Bogorodice praznik Blagoveštenja, na mestu zvanom Gradac...zapovedila je da se sakupe svi narodi njezine države, i kada je to učinila, izabrala je od njih najbolje umetnike, hoteći da podignu predivno zdanje toga hrama, mnogo i nebrojeno zlato neštedice dajući svima radnicima...kao mudri i razumni stroitelj.

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.

BONUS VIDEO:

Konak kneza Miloša

OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović

Turizam

14:00

7 decembar, 2025

Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.

Tara

Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi

Turizam

18:00

2 decembar, 2025

Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.

Komentari(0)

Loading