KAKO JE NESTALO PANONSKO MORE? Smatra se da je bilo deo nekadašnjeg okeana Tetisa (FOTO/VIDEO)
Panonsko more, ogromno vodeno prostranstvo, postojalo je na prostoru Panonske nizije oko 30 miliona godina, a nestalo je pre oko 600.000 godina. Zahvatalo je prostor između Alpa na zapadu i Dinarida na jugu i Karpata i Rodopida na istoku i jugoistoku.
Smatra da je nekadašnje Panonsko more bilo deo nekadašnjeg okeana Tetisa, koji je preteča današnjeg Indijskog okeana.
Pre oko 34 miliona godina, došlo je do spuštanja i razlamanja panonskog kopna i formiranja panonskog basena. Staro panonsko kopno spušteno je duž više dislokacija, od kojih su najaktivnije bile: Južna panonska (Savski tektonski rov), u kome su danas smeštene rečne doline Save i Dunava i duž Dravske dislokacije (danas tektonski rov Drave u kome je smešten tok Drave).
Shutterstock/Panonija
Početkom miocena, prije oko 30 miliona godina, voda je iz Tetisa prodrla u ovaj basen i nastalo je veliko epikontinentalno more, poznato pod imenom Paratetis čiji se jedan deo naziva Panonsko more.
Možda vas zanima:
“Pojilo” – običaj iz Vojvodine koji povezuje komšije i jača zajedništvo
Zaboravljena tradicija okupljanja koja je bila srce sela
Vučari iz Vojvodine – drevni običaj teranja zime koji se održao samo u jednom selu
Saznajte kako stanovnici banatskog sela Grebenac svake godine, obučeni u vučje kože, prizivaju proleće i teraju hladnoću i zle sile
Možda vas zanima:
“Pojilo” – običaj iz Vojvodine koji povezuje komšije i jača zajedništvo
Zaboravljena tradicija okupljanja koja je bila srce sela
Vučari iz Vojvodine – drevni običaj teranja zime koji se održao samo u jednom selu
Saznajte kako stanovnici banatskog sela Grebenac svake godine, obučeni u vučje kože, prizivaju proleće i teraju hladnoću i zle sile
Možda vas zanima:
“Pojilo” – običaj iz Vojvodine koji povezuje komšije i jača zajedništvo
Zaboravljena tradicija okupljanja koja je bila srce sela
Vučari iz Vojvodine – drevni običaj teranja zime koji se održao samo u jednom selu
Saznajte kako stanovnici banatskog sela Grebenac svake godine, obučeni u vučje kože, prizivaju proleće i teraju hladnoću i zle sile
Paratetis se pružao od današnjeg Bečkog basena, preko današnje Panonske i Vlaško-pontijske nizije do Crnog mora i Aralskog jezera na istoku.
Ovo vodeno prostranstvo prekrivalo je prostor današnje severne i istočne Hrvatske i BIH, zatim severoistočne delove Slovenije (Prekomurje), istočne delove Austrije, zapad Slovačke, krajnji jug Češke, skoro celu Mađarsku, zapad Rumunije, deo Zakarpatske Ukrajine i značajan deo Srbije (Vojvodina, Šumadija, Pomoravlje).
Panonsko more zauzimalo je površinu od oko 200 000 km2, dužinu 800 km, širinu 600 km dok je maksimalna dubina bila oko 1000 metara.
Kako je nestalo ogromno vodeno prostranstvo
Danas je poznato da je Panonsko more nestalo pre oko 600.000 godina kao posledica smenjivanja toplih i hladnih razdoblja koja su menjala lice Zemlje.
Samo nestajanje i isušivanje tla s kojeg se voda povlačila je bio dugi proces koji je trajao milionima godina. Ipak, mnoge činjenice oko nestanka ovog ogromnog vodenog prostranstva još uvek nisu sasvim poznate i priča u vezi sa njegovim nestajanjem nije sasvim zaokružena.
Kao dokaze Panonskog mora danas imamo mađarsko Balaton jezero, Đerdapsku klisuru na Dunavu, Crno More, Aralsko jezero, Bizovačke toplice, naslage soli u Tuzli, nalazišta nafte i gasa u Srbiji, Hrvatskoj itd.
Izvor: vesti online
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Ručak za dvoje samo 15 evra: Ovo je najjeftinije, a fenomenalno skijalište na samo pet sati vožnje od Beograda - Srbi i ove godine masovno idu u Bansko
Većina srpskih turista uveliko bira neki planinski raj kako bi uzivali u prazničnim čarolijama, skijaškim veštinama i toplom čaju. Medjutim ono sto ostavlja gorak utisak svakom posetiocu svakako su paprene cene, pre svega na Kopaoniku, koje prazne i najdublje džepove. Zato su mnogi i ove godine spas pronašli u okolnim zemljama, gde su cene povoljnije. Po svemu sudeći, Bugarska je čini se, jedno od omiljenih skijališta kod naših ljudi.
Na manje od sat vremena od Beograda je banja u koju se ne dolazi samo zbog lečenja
Bukovička banja u Aranđelovcu važi za jednu od najlepših u Srbiji, privlačeći turiste svojom lekovitom vodom, bogatom istorijom i jednim od najlepših parkova u Evropi
Srpska banja iz koje mnogi izađu preporođeni, a smeštaj svega 500 dinara - svi jure u nju
Banja se nalazi iznad sela Sirče, a poznata je po lekovitoj vodi i blatu. Ljudi dolaze iz svih krajeva Kraljeva, ali i Srbije da se kupaju.
Lekovita srpska banja u kojoj noć košta svega 20 € - Mnogi joj se stalno vraćaju
Banja Badanja u zapadnoj Srbiji poznata je po lekovitim vodama i blatu, pogodna za lečenje reume, artritisa i oporavak u prirodi.
Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Komentari(0)