KAKO JE NESTALO PANONSKO MORE? Smatra se da je bilo deo nekadašnjeg okeana Tetisa (FOTO/VIDEO)
Panonsko more, ogromno vodeno prostranstvo, postojalo je na prostoru Panonske nizije oko 30 miliona godina, a nestalo je pre oko 600.000 godina. Zahvatalo je prostor između Alpa na zapadu i Dinarida na jugu i Karpata i Rodopida na istoku i jugoistoku.
Smatra da je nekadašnje Panonsko more bilo deo nekadašnjeg okeana Tetisa, koji je preteča današnjeg Indijskog okeana.
Pre oko 34 miliona godina, došlo je do spuštanja i razlamanja panonskog kopna i formiranja panonskog basena. Staro panonsko kopno spušteno je duž više dislokacija, od kojih su najaktivnije bile: Južna panonska (Savski tektonski rov), u kome su danas smeštene rečne doline Save i Dunava i duž Dravske dislokacije (danas tektonski rov Drave u kome je smešten tok Drave).
Shutterstock/Panonija
Početkom miocena, prije oko 30 miliona godina, voda je iz Tetisa prodrla u ovaj basen i nastalo je veliko epikontinentalno more, poznato pod imenom Paratetis čiji se jedan deo naziva Panonsko more.
Možda vas zanima:
“Pojilo” – običaj iz Vojvodine koji povezuje komšije i jača zajedništvo
Zaboravljena tradicija okupljanja koja je bila srce sela
Vučari iz Vojvodine – drevni običaj teranja zime koji se održao samo u jednom selu
Saznajte kako stanovnici banatskog sela Grebenac svake godine, obučeni u vučje kože, prizivaju proleće i teraju hladnoću i zle sile
Možda vas zanima:
“Pojilo” – običaj iz Vojvodine koji povezuje komšije i jača zajedništvo
Zaboravljena tradicija okupljanja koja je bila srce sela
Vučari iz Vojvodine – drevni običaj teranja zime koji se održao samo u jednom selu
Saznajte kako stanovnici banatskog sela Grebenac svake godine, obučeni u vučje kože, prizivaju proleće i teraju hladnoću i zle sile
Možda vas zanima:
“Pojilo” – običaj iz Vojvodine koji povezuje komšije i jača zajedništvo
Zaboravljena tradicija okupljanja koja je bila srce sela
Vučari iz Vojvodine – drevni običaj teranja zime koji se održao samo u jednom selu
Saznajte kako stanovnici banatskog sela Grebenac svake godine, obučeni u vučje kože, prizivaju proleće i teraju hladnoću i zle sile
Paratetis se pružao od današnjeg Bečkog basena, preko današnje Panonske i Vlaško-pontijske nizije do Crnog mora i Aralskog jezera na istoku.
Ovo vodeno prostranstvo prekrivalo je prostor današnje severne i istočne Hrvatske i BIH, zatim severoistočne delove Slovenije (Prekomurje), istočne delove Austrije, zapad Slovačke, krajnji jug Češke, skoro celu Mađarsku, zapad Rumunije, deo Zakarpatske Ukrajine i značajan deo Srbije (Vojvodina, Šumadija, Pomoravlje).
Panonsko more zauzimalo je površinu od oko 200 000 km2, dužinu 800 km, širinu 600 km dok je maksimalna dubina bila oko 1000 metara.
Kako je nestalo ogromno vodeno prostranstvo
Danas je poznato da je Panonsko more nestalo pre oko 600.000 godina kao posledica smenjivanja toplih i hladnih razdoblja koja su menjala lice Zemlje.
Samo nestajanje i isušivanje tla s kojeg se voda povlačila je bio dugi proces koji je trajao milionima godina. Ipak, mnoge činjenice oko nestanka ovog ogromnog vodenog prostranstva još uvek nisu sasvim poznate i priča u vezi sa njegovim nestajanjem nije sasvim zaokružena.
Kao dokaze Panonskog mora danas imamo mađarsko Balaton jezero, Đerdapsku klisuru na Dunavu, Crno More, Aralsko jezero, Bizovačke toplice, naslage soli u Tuzli, nalazišta nafte i gasa u Srbiji, Hrvatskoj itd.
Izvor: vesti online
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
ŽIVI LED U SRCU ŠUMADIЈE: Zašto se Semeteško jezero nikada ne ledi i legenda o plutajućim ostrvima koja prkose logici
U zapadnom delu Kopaonika krije se jezero toliko misteriozno da mu profesionalni ronioci ne mogu izmeriti dno. Otkrivamo zašto se Semeteško jezero, sa svojih 60 metara prečnika, nikada ne ledi u potpunosti, kako plove njegova "živa" ostrva i zašto meštani sela Semeteša veruju da je nastalo kao kazna.
Raj za živce, najstarije lečilište, lekovito blato! Za ove banje retko koji Srbin zna, a spas je kod mnogih bolesti
Nisu poznate, a pružaju potpunu relaksaciju, leče razne boljke, mada nisu sve u dobrom stanju
KAMENI DŽIN U ŠUMADIЈI: Legenda o planini Rudnik – zašto se čuje tutnjava iz zemlje i tajna skrivenog blaga
Planina Rudnik, najviši vrh Šumadije, vekovima je bio centar rudarstva, ali i misterije. Otkrivamo zašto su stari rudari verovali u "Kamene džinove" i kako je mit o bogatstvu povezan sa legendom da se iz zemlje čuje neobična tutnjava, koja upozorava na opasnost i čuva tajne.
Komentari(0)