KLADOVSKI DREVNI GRAD FETISLAM Poslednja od sedam tvrđava Srbije na Dunavu, jedina u potpunosti turska (FOTO/VIDEO)
Kladovska tvrđava se danas nalazi pod zaštitom Republike Srbije, kao spomenik kulture od velikog značaja.

Fetislam (Novigrad) ili Kladovski Grad je utvrđenje u Srbiji, koje se nalazi na obali Dunava, nekoliko kilometara uzvodno od današnjeg Kladova. Mali Grad, podignut je 1524. godine kao polazište za osmansko osvajanje susednih mađarskih gradova Severina i Erdelja odnosno invazije na Transilvaniju.

Istorija utvrđenja
Današnje Kladovo podignuto je na mestu gde se nekada nalazilo praistorijsko naselje, a zatim antički grad Zanes. Ne mestu antičkog Zanesa osnovan je početkom srednjeg veka Novi grad, koji su porušili Mađari 1502. godine. Međutim, Novi grad se ponovo podiže 1524. godine, posle razaranja Turn-Severina, po zapovesti sultana Sulejmana Veličanstvenog, kada komandat turske vojske Bali-beg, u cilju ratovanja sa Ugarskom, podiže znatno jače utvrđenje i daje mu ime Fethi Islam (Fetislam).
Utvrđenje sačinjavaju dve fortifikacione celine iz različitih epoha: Mali i Veliki grad. Mali grad su podigli Turci 1524. godine kao značajno strateško uporište za osvajanje Severina i erdeljskih gradova.
Možda vas zanima:

NAJSTARIJA SRPSKA ZAPISANA PESMA Nije je otkrio Kolumbo, ali je nastala davne 1492.
Smatra se da je „Janko vojvoda“, koji se pominje u ovoj pesmi, zapravo Janoš Hunjadi, čuveni mađarski vojskovođa, kapetan Beograda sredinom 15. veka i otac Matije Korvina, jednog od najpoznatijih mađarskih kraljeva

GRADSKA PLAŽA KAO NAJLEPŠE PRIMORSKE Ovo neverovatno kupalište u Srbiji svi hvale, evo zašto je postalo hit na društvenim mrežama! (FOTO)
Sve one koji nisu otišli na more ili ne planiraju da letuju van zemlje, podsećamo da je Srbija prepuna predivnih kupališta gde mogu potražiti spas od paklenih vrućina.
Možda vas zanima:

NAJSTARIJA SRPSKA ZAPISANA PESMA Nije je otkrio Kolumbo, ali je nastala davne 1492.
Smatra se da je „Janko vojvoda“, koji se pominje u ovoj pesmi, zapravo Janoš Hunjadi, čuveni mađarski vojskovođa, kapetan Beograda sredinom 15. veka i otac Matije Korvina, jednog od najpoznatijih mađarskih kraljeva

GRADSKA PLAŽA KAO NAJLEPŠE PRIMORSKE Ovo neverovatno kupalište u Srbiji svi hvale, evo zašto je postalo hit na društvenim mrežama! (FOTO)
Sve one koji nisu otišli na more ili ne planiraju da letuju van zemlje, podsećamo da je Srbija prepuna predivnih kupališta gde mogu potražiti spas od paklenih vrućina.
Možda vas zanima:

NAJSTARIJA SRPSKA ZAPISANA PESMA Nije je otkrio Kolumbo, ali je nastala davne 1492.
Smatra se da je „Janko vojvoda“, koji se pominje u ovoj pesmi, zapravo Janoš Hunjadi, čuveni mađarski vojskovođa, kapetan Beograda sredinom 15. veka i otac Matije Korvina, jednog od najpoznatijih mađarskih kraljeva

GRADSKA PLAŽA KAO NAJLEPŠE PRIMORSKE Ovo neverovatno kupalište u Srbiji svi hvale, evo zašto je postalo hit na društvenim mrežama! (FOTO)
Sve one koji nisu otišli na more ili ne planiraju da letuju van zemlje, podsećamo da je Srbija prepuna predivnih kupališta gde mogu potražiti spas od paklenih vrućina.
Tokom austrijsko-osmanskih ratova, između 1717. i 1737. godine, Kladovo i drugi gradovi na Dunavu i Savi su ponovo dobili na značaju, zbog čega je oko postojeće tvrđave podignut Veliki Grad sa šest bastiona. Oko 1818. godine bedemi Velikog Grada su dodatno ojačani, a tvrđava je ostala u rukama Osmanlija sve do 1867. godine, kada je sa još šest gradova, predata knezu Mihailu (1839-1842, 1860-1868).
Shutterstock/Tvrđava Fetislam, Dunavsko utvrđenje
Iako dobro utvrđen, Fetislam pada 1591. godine, pod naletom hajduka koje je na njega poslao vlaški vojvoda Mihajlo. Pošto je grad razoren i opljačkan, varoš je opustela jer su se povukli i hrišćani plašeći se turske najezde. Ipak, Turci su zadržali tvrđavu, a nova varoš se podigla sa desne strane tvrđave. Novi grad se pominje pod današnjim imenom Kladovo za vreme austrijsko-turskog rata 1688-1690. godine. Nova bastiona artiljerijska tvrđava građena je u više etapa, a u periodu od 1717. do 1739. godine.
Shutterstock/Tvrđava Fetislam, Dunavsko utvrđenje
Sve do 1810. godine bilo je nekoliko bezuspešnih pokušaja zauzimanja Kladova, a tek krajem 1810. godine, posle pada Negotina, Turci bez borbe predaju Kladovo srpskoj vojsci. Međutim, već 1813. godine ga bez borbe ponovo zauzimaju i pristupaju obnovi tvrđave. Tokom prve polovine 19. veka tvrđava je predstavljala uporište za očuvanje turske prevlasti u Srbiji.
Shutterstock/Tvrđava Fetislam, Dunavsko utvrđenje
Borba za oslobođenje Kladova, koju je knez Miloš poveo pošto je stabilizovao prilike u Srbiji 1824. godine, trajala je čitavu deceniju, a 1833. dolazi do oslobođenja Kladova. Iako je varoš oslobođena, Fetislam koji su Srbi tada nazivali Svetislav, oslobođen je tek 1867. godine, kada su sva utvrđenja predata Srbima na upravu.
Shutterstock/Tvrđava Fetislam, Dunavsko utvrđenje
Arhitektura utvrđenja
U skladu sa vremenom u kome je nastalo, ovo utvrđenje ima odlike rano artiljerijskih fortifikacija. Pravougaonog je oblika, a sastoji se od gornjeg i priobalnog dela. Na uglovima se nalaze kružne kule koje imaju prizemlje i dva sprata, a završavale su se kupastim drvenim krovovima. Kule povezuju bedeme koji su se završavali šetnom stazom oivičenom zupcima.
Najstariji opis tvrđave potiče iz 1666. godine, a dao ga je turski putopisac Evlija Čelebija.
vikipedija/Evlija Čelebija
Tvrđava se nalazi na jednom uzvišenju na obali Dunava, građena je u obliku četvorougaonika i snabdevena je sa dvanaest jakih i visokih kula. Tvrđava ima dvostruke zidove, okop i jednu demir-kapiju koja je okrenuta prema jugoistoku. U kuli iznad kapije nalazi se Sulejman-hanova džamija sa minaretom zidanim od cigle i kuća dizdara. Pred gradskom kapijom nalazi se musala i mejtaš, a na jugoistočnoj strani nalazi se varoš.
Pored toga, njime je upotpunjena osmanska utvrđena linija na tom delu dunavske obale, koju su još činili Smederevo, Kulič, Ram i Golubac.
Shutterstock/Tvrđava Fetislam, Dunavsko utvrđenje
Starije malo utvrđenje, u razdoblju austrougarske vlasti, opasano je novim sistemom bedema, odnosno našlo se u središtu nove bastione artiljerijske tvrđave Fetislam. Veliko utvrđenje, kako se obično naziva, nepravilne je poligonalne osnove, sa šest bastiona povezanih kurtinama. Nove fortifikacije građene su pravilno klesanim blokovima kamena u nižem delu, i poluobrađenim lomljenim kamenom u gornjoj zoni. U njihovom okviru nalaze se tri kapije — Varoška, Orospi i Dunavska, a ispred njih se nalazio rov ispunjen vodom.
U periodu od 1717. do 1739. godine podignuti su bastioni, povezani bedemima i omeđeni palisadama.
Shutterstock/Tvrđava Fetislam, Dunavsko utvrđenje
Arheološka istraživanja
Tvrđava je arheološki istražena, a obimni konzervatorski radovi obavljeni su u vreme izgradnje Hidroelektrane Đerdap II, budući da je vode ove akumulacije delom potapaju. Konzervatorski radovi na Fetislamu nisu dovršeni osamdesetih godina kada je Hidroelektrana finansirala zaštitu, uređujući amfiteatarski prostor za velike kulturne događaje.
Tvrđava je posebno ugrožena sa dunavske strane gde su topovske kule izložene uticaju promena nivoa Dunava.
Shutterstock/Tvrđava Fetislam, česma
Gde se tvrđava Fetislam nalazi
Tvrđava Fetislam nalazi se pored magistralnog puta, sa posebnim prilazom do tvrđave, na par stotina metara od centra Kladova. Šetalište pored obale Dunava nalazi se u nastavku pešačke staze koja je asfaltirana, a unutar tvrđave je kaldrmisana staza koja je na nekim mestima rekonstruisana.
Arheološko istraživanje kompleksa i radovi na njegovoj konzervaciji obavljeni su u periodima od 1973. do 1977. godine i između 1981. i 1984. godine, a nakon izgradnje HE Đerdap II i stvaranja veštačkog jezera, priobalni deo tvrđave se našao pod vodom.
Kladovska tvrđava se danas nalazi pod zaštitom Republike Srbije, kao spomenik kulture od velikog značaja.
Tvrđava Fetislam na mapi:
Izvor: vikipedija

Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.

Vrelo Mlave – izvor ledene lepote i starih predanja
U podnožju Homoljskih planina, gde se voda rađa iz kamena, nalazi se jedno od najlepših izvorišta u Srbiji, obavijeno mistikom i prirodnom lepotom.

Manastir Šišatovac – jedini fruškogorski manastir nazvan po šišarki
Od neobičnog imena do mesta susreta velikana srpske kulture – priča o svetinji koja krije istorijske i duhovne dragocenosti.

Mala Sveta Gora na Kosmaju! Oaza duhovnosti nadomak Beograda, ovde se kriju važni srednjovekovni manastiri
Na šumadijskoj planini, oko 50 kilometara od Beograda, nalaze se manastiri nastali za vreme kralja Dragutina i despota Stefana

Planinarska staza do vrha Midžor: Pogled sa krova Srbije
Uspon na najvišu tačku Stare planine i jedan od najlepših vidikovaca Balkana
Komentari(0)