Smatra se da je „Janko vojvoda“, koji se pominje u ovoj pesmi, zapravo Janoš Hunjadi, čuveni mađarski vojskovođa, kapetan Beograda sredinom 15. veka i otac Matije Korvina, jednog od najpoznatijih mađarskih kraljeva

„Orao se vijaše nad gradom Smederevom“ je najstarija zapisana srpska pesma. Iako je mnogo stvari izgubljeno u turbulentnoj istoriji srpskog naroda, zapis pesme „Orao se vijaše nad gradom Smederevom“ ipak je sačuvan. Zna se čak i tačan datum njenog nastanka – 1. jun 1492. godine.
Većina srpskih antropologa i kulturologa slaže se da najstarije srpske narodne pesme potiču iz vremena naseljavanja Slovena na ove prostore. Ipak, malo toga je sačuvano, pa danas samo možemo da nagađamo kako su one zvučale. Prva srpska narodna pesma koja je odolela zubu vremena i opstala do današnjih dana je pesma „Orao se vijаše nad gradom Smederevom“.
Reč je o najstarijoj zapisanoj srpskoj narodnoj pesmi. Zapisao ju je Rođeri de Pačijenca u gradiću Đoja del Kole, koji se nalazi između Barija i Taranta, 1. juna 1492. godine, i ona glasi ovako:
Možda vas zanima:

TUŽNA PRIČA IZ ŽIVOTA SRPSKOG PISCA Ljubav prema jednoj ženi ostavila je dubok trag na njegovom srcu!
U Pirotu je proveo dve godine i za vreme svog boravka zaljubio se u ženu koja je imala veliki uticaj na njegov dalji emotivni put.

RAJ ZA ŽIVCE IZ ANTIČKIH VREMENA Banjsko kupatilo u Bogutovcu kao lek za mnoge bolesti
U Bogutovačkoj banji, poznatijoj kao „raj za živce“, lek je nekada nalazilo na hiljade banjskih gostiju iz bivše Jugoslavije, ali i zemalja sa svih kontinenata.
Možda vas zanima:

TUŽNA PRIČA IZ ŽIVOTA SRPSKOG PISCA Ljubav prema jednoj ženi ostavila je dubok trag na njegovom srcu!
U Pirotu je proveo dve godine i za vreme svog boravka zaljubio se u ženu koja je imala veliki uticaj na njegov dalji emotivni put.

RAJ ZA ŽIVCE IZ ANTIČKIH VREMENA Banjsko kupatilo u Bogutovcu kao lek za mnoge bolesti
U Bogutovačkoj banji, poznatijoj kao „raj za živce“, lek je nekada nalazilo na hiljade banjskih gostiju iz bivše Jugoslavije, ali i zemalja sa svih kontinenata.
Možda vas zanima:

TUŽNA PRIČA IZ ŽIVOTA SRPSKOG PISCA Ljubav prema jednoj ženi ostavila je dubok trag na njegovom srcu!
U Pirotu je proveo dve godine i za vreme svog boravka zaljubio se u ženu koja je imala veliki uticaj na njegov dalji emotivni put.

RAJ ZA ŽIVCE IZ ANTIČKIH VREMENA Banjsko kupatilo u Bogutovcu kao lek za mnoge bolesti
U Bogutovačkoj banji, poznatijoj kao „raj za živce“, lek je nekada nalazilo na hiljade banjskih gostiju iz bivše Jugoslavije, ali i zemalja sa svih kontinenata.
Orao se vijaše nad gradom Smederevom.
Nitkore ne ćaše s njime govoriti, Nego Janko vojvoda govoraše iz tamnice: „Molim ti se, orle, sidi malo niže (Sidi malo niže) da s tobome progovoru. Bogom te brata jimaju, pođi do smederevske gospode Da s’ mole slavnomu despotu da m’ otpusti (Da m’ otpusti) iz tamnice smederevske. I ako mi Bog pomože i slavni despot pusti iz tamnice smederevske, Ja te ću napitati črvene krvce tureške, Beloga tela viteškoga.
Smatra se da je „Janko vojvoda“, koji se pominje u ovoj pesmi, zapravo Janoš Hunjadi, čuveni mađarski vojskovođa, kapetan Beograda sredinom 15. veka i otac Matije Korvina, jednog od najpoznatijih mađarskih kraljeva.
Izvor: Espreso / bastabalkana.com

Hitler ga dočekao uz najveće počasti, Tito mu zabranio povratak u zemlju: Bio najomraženiji knez, do smrti čeznuo za Jugoslavijom
Knez Pavle Karađorđević rođen je 15. aprila 1893. godine u Sankt Peterburgu.

Naši preci ovo drvo nikada nisu sadili blizu kuće: Razlog je veoma važan, evo o čemu se radi
Da li imate smokvu u svom dvorištu?

Prvi muž Olivere Marković ostavio je neizbrisiv trag: Do smrti je nosila njegovo prezime, čak i nakon udaje za drugoga
Na današnji dan 2011. godine preminula je legendarna glumica Olivera Marković, umetnica koja je ostavila neizbrisiv trag u istoriji srpskog pozorišta i filma.

NAJVEĆE MUDROSTI LEGENDE SRPSKOG GLUMIŠTA Reči Mije Aleksića kriju duboku poruku, a ovo su samo neke kojih se sećamo
Pored velikih glumačkih uloga koje je imao, pamtimo ga i po mudrosti koju je posedovao.

ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
Komentari(0)