NAJSTARIJA SRPSKA PESMA NASTALA JE U SMEDEREVU: Stigla je čak do Italije, a njeni stihovi kriju GORKE VAPAJE
Najstarija srpska pesma prema pisanjima, nastala je u Smederevu, a zove se Orao se vijaše.
Najskuplja srpska pesma ima zanimljvo poreklo, dok je najstarija na ovim prostorima nastala zahvaljujući narodu koji u to vreme nije bio ni obrazovan.
Dakle, prva srpska pesma je tzv. bugarštica Orao se vijaše, o despotu Đurđu Brankoviću i Sibinjanin - Janku, iz XV veka. Od svih epskih pesama koje su usmeno nastale, ona je među Srbima i Hrvatima najranije zapisana, dok su ostale srpske epske pesme zapisane tek šets decenija kasnije, piše Opanak.
Pesma opisuje istorisjki događaj, odnosno tamnovanje ugarskog vladara Sibinjanin - Janka (Janka Hunjadija, kapetana Beograda sredinom 15. veka i oca Matije Korvina) u Smederevu.
Možda vas zanima:
Istina i mit o Prokletoj Jerini: Od vizantijske plemkinje do narodne legende
Od grčke plemkinje i despotice do „proklete“ graditeljke, Jerina Branković ostala je upamćena kao jedno od najkontroverznijih imena naše prošlosti. Njena sudbina utkala se u tvrđave i legende širom Srbije.
NAJSTARIJA SRPSKA PESMA NASTALA JE U SMEDEREVU: Stigla je čak do Italije, a njeni stihovi kriju GORKE VAPAJE
Najstarija srpska pesma prema pisanjima, nastala je u Smederevu, a zove se Orao se vijaše.
Možda vas zanima:
Istina i mit o Prokletoj Jerini: Od vizantijske plemkinje do narodne legende
Od grčke plemkinje i despotice do „proklete“ graditeljke, Jerina Branković ostala je upamćena kao jedno od najkontroverznijih imena naše prošlosti. Njena sudbina utkala se u tvrđave i legende širom Srbije.
NAJSTARIJA SRPSKA PESMA NASTALA JE U SMEDEREVU: Stigla je čak do Italije, a njeni stihovi kriju GORKE VAPAJE
Najstarija srpska pesma prema pisanjima, nastala je u Smederevu, a zove se Orao se vijaše.
Možda vas zanima:
Istina i mit o Prokletoj Jerini: Od vizantijske plemkinje do narodne legende
Od grčke plemkinje i despotice do „proklete“ graditeljke, Jerina Branković ostala je upamćena kao jedno od najkontroverznijih imena naše prošlosti. Njena sudbina utkala se u tvrđave i legende širom Srbije.
NAJSTARIJA SRPSKA PESMA NASTALA JE U SMEDEREVU: Stigla je čak do Italije, a njeni stihovi kriju GORKE VAPAJE
Najstarija srpska pesma prema pisanjima, nastala je u Smederevu, a zove se Orao se vijaše.
Nakon njegovog stradanja na Kosovu 1448. godine, Hunjadijeva vojska bila je malobrnojna i nije bila opremljena na zavidnom nivou. Takvoj vojsci, Despot Đurađ nije želeo da se pridruži, budući da je naslućivao kranji ishod.
Radnja pesme govori o vojvodi Janku, koji iz tamnice doziva orla koji se vije nad Smederevom i zaklinje ga da pođe smederevskoj gospodi; neka se za njega mole slavnome despotu Đurđu, da ga pusti iz tamnice, pa ako mu u tome Bog pomogne i slavni despot oslobodi, obećava da će orla nahraniti crvenom turskom krvlju i belim viteškim telom.
Pesma je nastala u Smederevu, a zapisao ju je italijanski pesnik Rođeri de Pačienca. Prema njegovim zapisima, pesma je izvedena od "nekakvih Slovena", na dvoru jednog barona, a u cilju zabave napuljskoj kraljici Izabeli del Balco.
Dakle, Sloveni su zabavljajući kraljicu izveli svoj ples, pili i gromkim glasom pevali pesmu. On je čak pomenuo i imena onih koji su bili učesnici zabave, odnosno plesa: Ratko, Milica, Vučeta, Stana, Vukašin, Raško, Ruža, Vuk...
Sloveni koji su se tada našli u gradiću Đoja del Kole, bili su deo kolonije koja je u njemu postojala.
"Orao se vijaše nad gradom Smederevom. Nitkore nе ćaše s njime govoriti, nego Janko vojvoda govoraše iz tamnice: "Molim ti se, orle, sidi malo nižе da s tobome progovoru: Bogom te brata jimaju pođi do smederevske [gospode] da l’ mole slavnom despotu da m’ otpusti iz tamnice smederevske; i ako mu Bog pomaže i slavni despot pusti iz smederevske tamnice, ja te ću napitati črvene krvce turečke, beloga tela viteškoga."
(Opanak)
Na sahrani Danilu Lazoviću niko nije držao govor: Na čuvenoj slici "Kafane kod besmrtnih" nema poznatog glumca - evo i zašto
Danilo Lazović ostao je upamćen ne samo kao vrhunski glumac, već i kao čovek velikog srca, koji je uspeo da balansira između umetničkog sveta i porodičnih vrednosti
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
GROBLJE VILA: Zašto se na planini Miroč i danas gasi motor i legenda o najstarijem srpskom vampiru
Miroč, planina na severoistoku Srbije, važi za jednu od najmističnijih, opevana u narodnim pesmama kao dom vilenjaka. Ipak, Miroč i obližnji krajevi kriju mnogo mračniju tajnu – priču o najpoznatijem srpskom vampiru, Savi Savanoviću. Otkrivamo kako je vodenica na reci Rogačici postala ukleto mesto koje meštani izbegavaju i kako se mit o vukodlacima spojio sa pričom o vampiru.
POSLEDNJE PISMO IZ ZATVORA: Istina o jedinom svedočanstvu Kneza Pavla u egzilu i zašto je odbio da nosi burmu
Knez Pavle Karađorđević (1893–1976) važio je za najobrazovanijeg i najsklonijeg umetnosti među srpskim vladarima, ali je njegov život završio u političkom progonstvu. Otkrivamo kako je njegova sudbina povezana sa tragičnim gubitkom sina i zašto se, uprkos svom bogatstvu, morao odreći remek-dela da bi preživeo u izgnanstvu.
Komentari(0)