
HRAST NE TREBA SEĆI: Stari Sloveni su verovali da ove biljke štite kuću od groma i „TERAJU“ vampire i demone
Mnoga stara verovanja su vezana za razne vrste biljaka i njihova značenja, pridavali su im ogromnu moć
Mnoga stara verovanja su vezana za razne vrste biljaka i njihova značenja, pridavali su im ogromnu moć
Jedna od najpoznatijih legendi starih Slovena govori o večitoj borbi između dva moćna božanstva – Peruna, boga groma i neba, i Velesa, boga zemlje, vode i podzemnog sveta. Ova priča nije samo epska saga o sukobu dobra i zla, već i duboko simbolična priča o ravnoteži prirodnih sila koje oblikuju svet.
Smatra se da je „Janko vojvoda“, koji se pominje u ovoj pesmi, zapravo Janoš Hunjadi, čuveni mađarski vojskovođa, kapetan Beograda sredinom 15. veka i otac Matije Korvina, jednog od najpoznatijih mađarskih kraljeva
Potražite inspiraciju u staroslovenskoj mitologiji
Za Slovene je februar bilo vreme kad vladaju velike hladnoće i smetovi
Poznato je da se po starim verovanjima u uglovima soba rado zadržavaju duše predaka. Slično verovanje imamo i u Srbiji kada domaćin za Badnje veče baca orahe u uglove prostorije
Sunce kao izvor života stari Sloveni nazivali su kolom. Kolo je u početku bila obredna igra koja se igrala u slavu sunca i života. Kolovrat, stari slovenski simbol, sa osam krakova označavao je neprekidan tok života, odnosno stalno kretanje prirode.
"Reka je život, i život je reka. Teče iz prošlosti u budućnost… Iz budućnosti u beskonačnost. Volim reku u rano jutro, jer je samo moja. Ljubomorno je čuvam i delim sa svojim belim drugarima." - Milan Vučićević je bio oduševljen prizorom na obali Dorćola