Vodopad Prskalo u Resavi: Najmanji, ali najčistiji vodopad Srbije

Jadranko Žugić

11:00

Turizam 0

Skriven među stijenama Kučajskih planina, vodopad Prskalo ne osvaja visinom, već tišinom, bistrinom i lepotom koja se ne zaboravlja

vodopad prskalo
Shutterstock

U blizini Despotovca, duboko u srcu Resavske oblasti, u oblasti planinskog masiva Kučaj-Beljanica, nalazi se jedan od najlepših skrivenih dragulja prirode u Srbiji – vodopad Prskalo. Iako visok samo oko 15 metara, njegova lepota i ambijent u kome se nalazi čine ga pravom destinacijom za ljubitelje prirode, fotografije i osame.

Put do Prskala je avantura sama po sebi

Do vodopada se dolazi šumskim putem, od manastira Gornjak preko regionalnog pravca ka Krepoljinu i dalje prema kanjonu reke Resave. Poslednjih nekoliko kilometara vodi šumskom stazom i makadamom, idealnim za pešake, bicikliste i terenska vozila. Pristup nije jednostavan, ali upravo ta izolovanost čuva ovo mesto od gužve i buke.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Na kraju staze, u senci stena, iz kamene kupaste formacije voda se sliva tiho, kao da samo „prska“, pa otuda i naziv – Prskalo. Voda potiče iz prirodnog izvora i potpuno je čista – toliko da se može piti direktno iz vodopada.

Mikroklima, mahovina i hladovina

Oko Prskala se razvila posebna mikroklima. Tlo je vlažno, mahovina raste u debelim slojevima, a čak i leti temperatura retko prelazi 20 stepeni. Cvrkut ptica, miris šumskog bilja i šuštanje vode stvaraju prirodni ambijent koji opušta, smiruje i vraća energiju.

Idealno je mesto za pauzu u planinarskoj turi, lagani izlet iz Despotovca ili kao deo duže rute kroz Resavsku dolinu.

Bez kafića, bez ulaznica – samo priroda

Ovde nema suvenira, kafića, niti natpisa. Nema ni buke. I upravo zato, vodopad Prskalo je posebno mesto. Dolazi se u tišini, s termosom čaja, fotoaparatom i poštovanjem.

Najlepši period za posetu je proleće i rano leto, kada je izdašnost izvora najveća, a vegetacija najbujnija.

pančićeva omorika

Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja

Turizam

10:00

13 oktobar, 2025

Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading