Skriven među stijenama Kučajskih planina, vodopad Prskalo ne osvaja visinom, već tišinom, bistrinom i lepotom koja se ne zaboravlja

U blizini Despotovca, duboko u srcu Resavske oblasti, u oblasti planinskog masiva Kučaj-Beljanica, nalazi se jedan od najlepših skrivenih dragulja prirode u Srbiji – vodopad Prskalo. Iako visok samo oko 15 metara, njegova lepota i ambijent u kome se nalazi čine ga pravom destinacijom za ljubitelje prirode, fotografije i osame.
Put do Prskala je avantura sama po sebi
Do vodopada se dolazi šumskim putem, od manastira Gornjak preko regionalnog pravca ka Krepoljinu i dalje prema kanjonu reke Resave. Poslednjih nekoliko kilometara vodi šumskom stazom i makadamom, idealnim za pešake, bicikliste i terenska vozila. Pristup nije jednostavan, ali upravo ta izolovanost čuva ovo mesto od gužve i buke.
Možda vas zanima:

MESTO IDEALNO ZA AVANTURISTE Najmaštovitiji vodopad u Srbiji skriven je u Kučajskim planinama
Ako ste avanturista u duši i ljubitelj prirodnih lepota svakako posetite ovaj vodopad.

JEDINSTVEN VODOPAD SKRIVEN U KUČAJSKIM PLANINAMA Neobična kombinacija vode i stene, proizvod najzanimjivijih prirodnih procesa
Ako ste ljubitelj izvornih prirodnih lepota, što pre se uputite ka Kučajskim planinama i posetite vodopad Prskalo.
Možda vas zanima:

MESTO IDEALNO ZA AVANTURISTE Najmaštovitiji vodopad u Srbiji skriven je u Kučajskim planinama
Ako ste avanturista u duši i ljubitelj prirodnih lepota svakako posetite ovaj vodopad.

JEDINSTVEN VODOPAD SKRIVEN U KUČAJSKIM PLANINAMA Neobična kombinacija vode i stene, proizvod najzanimjivijih prirodnih procesa
Ako ste ljubitelj izvornih prirodnih lepota, što pre se uputite ka Kučajskim planinama i posetite vodopad Prskalo.
Možda vas zanima:

MESTO IDEALNO ZA AVANTURISTE Najmaštovitiji vodopad u Srbiji skriven je u Kučajskim planinama
Ako ste avanturista u duši i ljubitelj prirodnih lepota svakako posetite ovaj vodopad.

JEDINSTVEN VODOPAD SKRIVEN U KUČAJSKIM PLANINAMA Neobična kombinacija vode i stene, proizvod najzanimjivijih prirodnih procesa
Ako ste ljubitelj izvornih prirodnih lepota, što pre se uputite ka Kučajskim planinama i posetite vodopad Prskalo.
Na kraju staze, u senci stena, iz kamene kupaste formacije voda se sliva tiho, kao da samo „prska“, pa otuda i naziv – Prskalo. Voda potiče iz prirodnog izvora i potpuno je čista – toliko da se može piti direktno iz vodopada.
Mikroklima, mahovina i hladovina
Oko Prskala se razvila posebna mikroklima. Tlo je vlažno, mahovina raste u debelim slojevima, a čak i leti temperatura retko prelazi 20 stepeni. Cvrkut ptica, miris šumskog bilja i šuštanje vode stvaraju prirodni ambijent koji opušta, smiruje i vraća energiju.
Idealno je mesto za pauzu u planinarskoj turi, lagani izlet iz Despotovca ili kao deo duže rute kroz Resavsku dolinu.
Bez kafića, bez ulaznica – samo priroda
Ovde nema suvenira, kafića, niti natpisa. Nema ni buke. I upravo zato, vodopad Prskalo je posebno mesto. Dolazi se u tišini, s termosom čaja, fotoaparatom i poštovanjem.
Najlepši period za posetu je proleće i rano leto, kada je izdašnost izvora najveća, a vegetacija najbujnija.

Ova banja u Srbiji je stvorena za odmor: Pruža spokoj za dušu, retko ko je za nju čuo, a cene bagatela!
Banja Palanački Kiseljak je banja sa izvorom minerale vode

Javorovačka glava iznad Ivanjice: Vrh sa koga se čuje tišina
Na granici golih litica i gustih borovih šuma, Javorovačka glava je vrh o kom se ne priča mnogo – ali oni koji su bili, vraćaju mu se zauvek

Voda iz Lazareve pećine: Izvor koji izvire iz srca kamena i nikad ne presušuje
Duboko u jednoj od najstarijih pećina Srbije, kroz slojeve krečnjaka, izbija voda za koju meštani vekovima veruju da ima posebnu moć

Vodopad Prskalo u Resavi: Najmanji, ali najčistiji vodopad Srbije
Skriven među stijenama Kučajskih planina, vodopad Prskalo ne osvaja visinom, već tišinom, bistrinom i lepotom koja se ne zaboravlja

Selo Rajac kod Negotina: Jedino mesto u Srbiji gde su vinske podrume zidali pre kuća
U selu gde je vino bilo važnije od krova nad glavom, i danas stoje kameni podrumi iz 18. veka – podignuti pre nego što su meštani zidali sopstvene domove
Komentari(0)