Mesto gde priroda pokazuje svoju čaroliju u najlepšem svetlu
Srbija je puna skrivenih prirodnih bisera, a jedan od najlepših i najmanje poznatih je vodopad Prskalo, smešten duboko u Kučajskim planinama. Ovaj vodopad izgleda kao da je izašao iz fantastične priče, sa svojim jedinstvenim oblikom i netaknutom okolinom.
Neobičan izgled i netaknuta priroda
Vodopad Prskalo je visok oko 15 metara i formiran od sedrenih stena koje su ga kroz vekove oblikovale u karakterističan stožast oblik. Tok vode koji se sliva niz ove stene podseća na nežan svileni veo, posebno kada se svetlost probije kroz guste krošnje šume.
Možda vas zanima:
Vodopad Prskalo u Resavi: Najmanji, ali najčistiji vodopad Srbije
Skriven među stijenama Kučajskih planina, vodopad Prskalo ne osvaja visinom, već tišinom, bistrinom i lepotom koja se ne zaboravlja
Jedina u Srbiji i posebna – prašuma u kojoj bukve umiru prirodno
Vinatovača je jedina prašuma u Srbiji i nalazi se na Kučajskim planinama.
Možda vas zanima:
Vodopad Prskalo u Resavi: Najmanji, ali najčistiji vodopad Srbije
Skriven među stijenama Kučajskih planina, vodopad Prskalo ne osvaja visinom, već tišinom, bistrinom i lepotom koja se ne zaboravlja
Jedina u Srbiji i posebna – prašuma u kojoj bukve umiru prirodno
Vinatovača je jedina prašuma u Srbiji i nalazi se na Kučajskim planinama.
Možda vas zanima:
Vodopad Prskalo u Resavi: Najmanji, ali najčistiji vodopad Srbije
Skriven među stijenama Kučajskih planina, vodopad Prskalo ne osvaja visinom, već tišinom, bistrinom i lepotom koja se ne zaboravlja
Jedina u Srbiji i posebna – prašuma u kojoj bukve umiru prirodno
Vinatovača je jedina prašuma u Srbiji i nalazi se na Kučajskim planinama.
Kako doći do vodopada?
Pristup Prskalu nije jednostavan, što ga čini još ekskluzivnijim. Nalazi se u blizini puta koji vodi od Resavske pećine ka selu Strmosten, ali do samog vodopada se dolazi pešačkom stazom kroz netaknutu prirodu. Ova avantura je vredna truda, jer nagrada dolazi u obliku jednog od najlepših pejzaža Srbije.
Mesto za ljubitelje divlje prirode
Prskalo nije komercijalizovana destinacija, pa ovde nema kafića ni gužve – samo šum vode, cvrkut ptica i potpuni mir. Ovo je idealno mesto za planinare, fotografe i sve koji žele da pobegnu od buke grada i iskuse čistu divljinu.
Ako tražite mesto gde ćete se stopiti s prirodom i uživati u njenoj netaknutoj lepoti, vodopad Prskalo je destinacija koju morate posetiti!
Ručak za dvoje samo 15 evra: Ovo je najjeftinije, a fenomenalno skijalište na samo pet sati vožnje od Beograda - Srbi i ove godine masovno idu u Bansko
Većina srpskih turista uveliko bira neki planinski raj kako bi uzivali u prazničnim čarolijama, skijaškim veštinama i toplom čaju. Medjutim ono sto ostavlja gorak utisak svakom posetiocu svakako su paprene cene, pre svega na Kopaoniku, koje prazne i najdublje džepove. Zato su mnogi i ove godine spas pronašli u okolnim zemljama, gde su cene povoljnije. Po svemu sudeći, Bugarska je čini se, jedno od omiljenih skijališta kod naših ljudi.
Na manje od sat vremena od Beograda je banja u koju se ne dolazi samo zbog lečenja
Bukovička banja u Aranđelovcu važi za jednu od najlepših u Srbiji, privlačeći turiste svojom lekovitom vodom, bogatom istorijom i jednim od najlepših parkova u Evropi
Lekovita srpska banja u kojoj noć košta svega 20 € - Mnogi joj se stalno vraćaju
Banja Badanja u zapadnoj Srbiji poznata je po lekovitim vodama i blatu, pogodna za lečenje reume, artritisa i oporavak u prirodi.
Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini
Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.
Komentari(0)