Ako krenete uzvodno uz Đetinju, na samo nekoliko kolometara od centra Užica dočekaće vas neverovatan prizor, u kom ova reka pokazuje svu svoju snagu. Nestvaran vodopad od 20 metara spušta se niz padine, a nastao je izgradnjom Velike brane početkom prošlog veka u mestu zvanom Sinjevac.
„Usled otvaranja tkačkih fabrika u Užicu, povećavala se potreba za strujom. Planovi za izgradnju Velike brane postojali su još oko 1907. godine, ali su realizaciju ove ideje omeli ratovi. Radovi su konačno započeli 1925. godine, a svečano je puštena u rad 01. januara pet godina kasnije“, rekao je za RINU, Goran Novaković istoričar Narodnog muzeja u Užicu.
Možda vas zanima:
Zasijaće u punom sjaju: Rekonstrukcija dva važna spomenika u Užicu - na kompleksu Kadinjača i na spomen česmi na Sinjevcu
Narodni muzej Užice i Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo trenutno rade na dva projekta iz oblasti konzervatorsko – restauratorskih radova na teritoriji grada Užice.
ZLAKUSKA LONČARIJA Muški članovi porodica su nosioci ovog znanja koje je stavljeno na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije (VIDEO)
Zlakuska lončarija je četiri veka stara tehnika ručne izrade posuđa od gline na sporom ručnom kolu (točku) i pečenog na otvorenoj vatri, što je redak slučaj na širem prostoru Balkanskog poluostrva.
Možda vas zanima:
Zasijaće u punom sjaju: Rekonstrukcija dva važna spomenika u Užicu - na kompleksu Kadinjača i na spomen česmi na Sinjevcu
Narodni muzej Užice i Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo trenutno rade na dva projekta iz oblasti konzervatorsko – restauratorskih radova na teritoriji grada Užice.
ZLAKUSKA LONČARIJA Muški članovi porodica su nosioci ovog znanja koje je stavljeno na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije (VIDEO)
Zlakuska lončarija je četiri veka stara tehnika ručne izrade posuđa od gline na sporom ručnom kolu (točku) i pečenog na otvorenoj vatri, što je redak slučaj na širem prostoru Balkanskog poluostrva.
Vodena pregrada podignuta je kod Ristovića stene, na mestu gde reka Đetinja izlazi iz Staparske klisure. Na taj način dobio se potreban pad, ali i stvorila lokacija od koje zastaje dah. Brojni su oni koji ne zaobilaze ove mesto kad posete Užice, ali ima i onih koji uopšte ne znaju ni da postoji.
„Hidroelektrana u Turici sastojala se iz brane, dovoda za vodu od brane do elektrane i same zgrade elektrane. Dužine 41m i visine 18,9m. Po sredini, iznad temelja brane izgrađena je ispusna ustava sa otvorom, a na levoj strani brane sazidane su dve ustave za preliv u reku suvišne vode. U to vreme bila je zaista impozantna i ljudi su sa oduševljenjem dolazili da je vide“, kaže Novaković.
Stariji Užičani, ribolovci, su crvenim slovima u kalendar upisivali dan u godini kad su se ustave na brani podizale, jer tada bi Đetinja nadolazila i bila prepuna ribe. Na obalama su se nalazili načičkani pecaroši koji bi tog dana imali najveći ulov, jer je pastrmke, mrene, krkuše i deverike bilo toliko, da su ih mogli hvatati čak i rukama.
Danas hidrocentrala nije u aktivnoj upotrebi, a jezero koriste ribolovci i retki smeli kupači. Mnogi ovo mesto opisuju kao tajanstveno i bajkovito, a huk i grmljavina koji se ovde mogu čuti, nikog ne ostavljaju ravnodušnim.
TIMOČKI NOTR DAM krije tajne koje vekovima intrigiraju narod i istoričare - ne zna se kada je sagrađena, a freske..
Veliki znak pitanja u podnožju jedne od najlepših i najočuvanijih planina u našoj zemlji i susednoj Bugarskoj, po kojoj je čitav ovaj deo Evrope dobio naziv - Balkan
Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
ŽIVI LED U SRCU ŠUMADIЈE: Zašto se Semeteško jezero nikada ne ledi i legenda o plutajućim ostrvima koja prkose logici
U zapadnom delu Kopaonika krije se jezero toliko misteriozno da mu profesionalni ronioci ne mogu izmeriti dno. Otkrivamo zašto se Semeteško jezero, sa svojih 60 metara prečnika, nikada ne ledi u potpunosti, kako plove njegova "živa" ostrva i zašto meštani sela Semeteša veruju da je nastalo kao kazna.
Raj za živce, najstarije lečilište, lekovito blato! Za ove banje retko koji Srbin zna, a spas je kod mnogih bolesti
Nisu poznate, a pružaju potpunu relaksaciju, leče razne boljke, mada nisu sve u dobrom stanju
Komentari(0)