Ako krenete uzvodno uz Đetinju, na samo nekoliko kolometara od centra Užica dočekaće vas neverovatan prizor, u kom ova reka pokazuje svu svoju snagu. Nestvaran vodopad od 20 metara spušta se niz padine, a nastao je izgradnjom Velike brane početkom prošlog veka u mestu zvanom Sinjevac.
„Usled otvaranja tkačkih fabrika u Užicu, povećavala se potreba za strujom. Planovi za izgradnju Velike brane postojali su još oko 1907. godine, ali su realizaciju ove ideje omeli ratovi. Radovi su konačno započeli 1925. godine, a svečano je puštena u rad 01. januara pet godina kasnije“, rekao je za RINU, Goran Novaković istoričar Narodnog muzeja u Užicu.
Možda vas zanima:
Zasijaće u punom sjaju: Rekonstrukcija dva važna spomenika u Užicu - na kompleksu Kadinjača i na spomen česmi na Sinjevcu
Narodni muzej Užice i Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo trenutno rade na dva projekta iz oblasti konzervatorsko – restauratorskih radova na teritoriji grada Užice.
ZLAKUSKA LONČARIJA Muški članovi porodica su nosioci ovog znanja koje je stavljeno na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije (VIDEO)
Zlakuska lončarija je četiri veka stara tehnika ručne izrade posuđa od gline na sporom ručnom kolu (točku) i pečenog na otvorenoj vatri, što je redak slučaj na širem prostoru Balkanskog poluostrva.
Možda vas zanima:
Zasijaće u punom sjaju: Rekonstrukcija dva važna spomenika u Užicu - na kompleksu Kadinjača i na spomen česmi na Sinjevcu
Narodni muzej Užice i Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo trenutno rade na dva projekta iz oblasti konzervatorsko – restauratorskih radova na teritoriji grada Užice.
ZLAKUSKA LONČARIJA Muški članovi porodica su nosioci ovog znanja koje je stavljeno na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije (VIDEO)
Zlakuska lončarija je četiri veka stara tehnika ručne izrade posuđa od gline na sporom ručnom kolu (točku) i pečenog na otvorenoj vatri, što je redak slučaj na širem prostoru Balkanskog poluostrva.
Vodena pregrada podignuta je kod Ristovića stene, na mestu gde reka Đetinja izlazi iz Staparske klisure. Na taj način dobio se potreban pad, ali i stvorila lokacija od koje zastaje dah. Brojni su oni koji ne zaobilaze ove mesto kad posete Užice, ali ima i onih koji uopšte ne znaju ni da postoji.
„Hidroelektrana u Turici sastojala se iz brane, dovoda za vodu od brane do elektrane i same zgrade elektrane. Dužine 41m i visine 18,9m. Po sredini, iznad temelja brane izgrađena je ispusna ustava sa otvorom, a na levoj strani brane sazidane su dve ustave za preliv u reku suvišne vode. U to vreme bila je zaista impozantna i ljudi su sa oduševljenjem dolazili da je vide“, kaže Novaković.
Stariji Užičani, ribolovci, su crvenim slovima u kalendar upisivali dan u godini kad su se ustave na brani podizale, jer tada bi Đetinja nadolazila i bila prepuna ribe. Na obalama su se nalazili načičkani pecaroši koji bi tog dana imali najveći ulov, jer je pastrmke, mrene, krkuše i deverike bilo toliko, da su ih mogli hvatati čak i rukama.
Danas hidrocentrala nije u aktivnoj upotrebi, a jezero koriste ribolovci i retki smeli kupači. Mnogi ovo mesto opisuju kao tajanstveno i bajkovito, a huk i grmljavina koji se ovde mogu čuti, nikog ne ostavljaju ravnodušnim.
Danas je Međunarodni dan planina, a ovo je srpska lepotica: Golija fascinatna a duplo jeftinija od Kopaonika i Zlatibora - veliko interesovanje pred praznike
Danas se obeležava Međunarodni dan planina, a Srbija zaista ima čime da se ponosi. Jedna od najlepših planina u našoj zemlji svakako je šumovita Golija, koja je zbog očuvanosti prirodnih i kulturnih vrednosti upisana i u Uneskovu svetsku listu rezervata biosfere. I upravo zbog svih ovih odlika, Golija je postaje jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji. Veliko interesovanje za ovu planinsku lepoticu vlada i pred novogodišnje praznike. Ono što je čini još privlačnijom jesu cene prostupačnije u odnosu na druge zimske centre u Srbiji.
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
IZ KAMENA JE POTEKLA ČUDOTVORNA VODA Meštani sela kod Čačka tvrde da se vekovima leče na izvoru kod manastira Voljavča
Na pola puta između Kraljeva i Čačka u samom srcu Srbije, u selu Tavnik, nalazi se jedna od velikih pravoslavnih svetinja. Manastir Voljavča pod svojim okriljem ima staru crkvu brvnaru i drugu iz 19. veka.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Komentari(0)