RAVANICA NA FRUŠKOJ GORI U ovom manastiru su nekad počivale mošti kneza Lazara

M. M.

15:00

Turizam 0

Ovaj manastir je dobio veću pažnju nakon Seobe Srba pod vođstvom patrijarha Arsenija, kada je Fruška Gora postala centar srpskog naroda.

RAVANICA NA FRUŠKOJ GORI U ovom manastiru su nekad počivale mošti kneza Lazara
Printscreen wikipedia

 

Manastir Vrdnik ili kako se još naziva Mala ili Nova Ravanica je još jedan od fruškogorskih manastira. Tačna godina njegovog osnivanja nije poznata, a prvi podatak o njemu datira iz 1566. i jednog turskog deftera u kome se navodi njegovo imanje i suma od 3000 akči za njegov otkup.

Pošto monasi ovog manastira nisu imali tu svotu novca razbelžali su se plašeći se turske osvete. Na njihovu i sreću manastira pojavio se jedan meštanin Kupinka (Kupinova) po imenu Pejo i otkupio je manastir.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Manastir je bio skromno građen, a veći graditeljski poslovi na manastirskoj crkvi i konacima noje se preduzimao zbog nedostatka novca. Ovaj manastir je dobio veću pažnju nakon Seobe Srba pod vođstvom patrijarha Arsenija, kada je Fruška Gora postala centar srpskog naroda.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Lepote Srbije (@__lepotesrbije__)

 

Pošto su sa sobom nosili i dragocenosti koje bi sačuvali o Turaka Srbi su sa sobom poneli i mošti knez Lazara iz Ravanice. Neko vreme su one bile u Sentandrej da bi posle sedam godina bile prenete u Vrdnik gde će se nalaziti do 1942. godine kada su prenete u Sabornu crkvu u Beogradu.

Nova crkva od čvrstog materijala građena je za vreme mitropolita Stefana Stratimirovića između 1801. godine (kada su osvećeni temelji) i 1811. godine (kada je osvećena gotova bogomolja).

Prethodno je gotovo vek skupljan novac za njegovo podizanje, a zauzimali su se najviše postriženici tog manastira. Između ostalih jedan od njih kostajnički vladika Josif Stojanović je osnovao fond za zidanje nove crkve u iznosu 3.348 forinti. Osvećenje je upriličeno o Vidovdanu te 1811. godine za vreme arhimandrita Gedeona Petrovića. Tada su svečano prenete svete mošti „svetog cara Lazara“, iz stare u novu crkvu.

U dvorištu manastira, od proleća 1912. godine nalazi se bista Milice Stojadinović Srpkinje, rad vajara Jovana Pešića.

Printscreen wikipedia

Komentari(0)

Loading