RAVANICA NA FRUŠKOJ GORI U ovom manastiru su nekad počivale mošti kneza Lazara

Aleksandar Stanojevic

15:00

Turizam 0

Ovaj manastir je dobio veću pažnju nakon Seobe Srba pod vođstvom patrijarha Arsenija, kada je Fruška Gora postala centar srpskog naroda.

RAVANICA NA FRUŠKOJ GORI U ovom manastiru su nekad počivale mošti kneza Lazara
Printscreen wikipedia

 

Manastir Vrdnik ili kako se još naziva Mala ili Nova Ravanica je još jedan od fruškogorskih manastira. Tačna godina njegovog osnivanja nije poznata, a prvi podatak o njemu datira iz 1566. i jednog turskog deftera u kome se navodi njegovo imanje i suma od 3000 akči za njegov otkup.

Pošto monasi ovog manastira nisu imali tu svotu novca razbelžali su se plašeći se turske osvete. Na njihovu i sreću manastira pojavio se jedan meštanin Kupinka (Kupinova) po imenu Pejo i otkupio je manastir.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Manastir je bio skromno građen, a veći graditeljski poslovi na manastirskoj crkvi i konacima noje se preduzimao zbog nedostatka novca. Ovaj manastir je dobio veću pažnju nakon Seobe Srba pod vođstvom patrijarha Arsenija, kada je Fruška Gora postala centar srpskog naroda.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Lepote Srbije (@__lepotesrbije__)

 

Pošto su sa sobom nosili i dragocenosti koje bi sačuvali o Turaka Srbi su sa sobom poneli i mošti knez Lazara iz Ravanice. Neko vreme su one bile u Sentandrej da bi posle sedam godina bile prenete u Vrdnik gde će se nalaziti do 1942. godine kada su prenete u Sabornu crkvu u Beogradu.

Nova crkva od čvrstog materijala građena je za vreme mitropolita Stefana Stratimirovića između 1801. godine (kada su osvećeni temelji) i 1811. godine (kada je osvećena gotova bogomolja).

Prethodno je gotovo vek skupljan novac za njegovo podizanje, a zauzimali su se najviše postriženici tog manastira. Između ostalih jedan od njih kostajnički vladika Josif Stojanović je osnovao fond za zidanje nove crkve u iznosu 3.348 forinti. Osvećenje je upriličeno o Vidovdanu te 1811. godine za vreme arhimandrita Gedeona Petrovića. Tada su svečano prenete svete mošti „svetog cara Lazara“, iz stare u novu crkvu.

U dvorištu manastira, od proleća 1912. godine nalazi se bista Milice Stojadinović Srpkinje, rad vajara Jovana Pešića.

Printscreen wikipedia

banja rusanda

Lekovitim blatom u ovoj banji bili opčinjeni i bečki stručnjaci! Ako želite da iskusite blagoredi Banje Rusande, izdvojte 16 evra za noć!

Turizam

17:00

1 septembar, 2025

Panonsko more je ostavilo neprocenjivo prirodno bogatstvo oličeno u tlu jezera Rusanda u Banatu. Peloid koji se prikuplja odatle se smatra jedinim od najlekovitijih u Srbiji. Zbog toga je Banja Rusanda, pozicionirala nadomak istoimenog jezera, popularna još od davnina, a njen značaj su prepoznali još bečki stručnjaci. Danas je posećuju brojni turisti, ali i ljudi koji tragaju za adekvatnom terapijom. Noćenje za dvoje ovde košta već od 16 evra.

risovača

Pećina Risovača: Tragovi ljudi i životinja iz ledenog doba

Turizam

14:00

1 septembar, 2025

U Risovači su ljudi živeli pre oko 40.000 godina. Tu su pronađeni alati od kamena i kosti, ali i kosti pećinskog medveda, mamuta i drugih životinja iz ledenog doba. Danas je pećina pretvorena u muzej koji posetioce vodi u najdavniju prošlost.

Bela crkva

Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima

Turizam

21:00

31 avgust, 2025

Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.

Komentari(0)

Loading