
TRADICIONALNA SPASOVDANSKA CICVARA: Recept koji se prenosi s kolena na koleno
Ovaj recept se ne zapisuje, nego pamti
Ovaj recept se ne zapisuje, nego pamti
Spasovdan je dan čuda, dan novih početaka i dan kada sve može da se okrene na dobro ako se iskreno pomolite
Vernici Srpske pravoslavne crkve u četvrtak 29. maja obeležavaju Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i seo sa desne strane Boga. S obzirom na to da je Spasovdan upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, mnogi su u dilemi da li bi tog dana trebalo da poste ili ne.
U hramovima Srpske pravoslavne crkve sutra će biti proslavljeno Vaznesenje Gospodnje, u narodu poznato kao Spasovdan. Ovaj veliki praznik, jedan od deset posvećenih Isusu Hristu, ima veliki značaj u srpskom narodu. Prate ga brojni običaji i verovanja od kojih neka datiraju još iz 14. veka.
Spasovdan je jedan je od 12 velikih praznika i slave ga brojni vernici kao krsnu slavu. Za ovaj poseban dan vezuju se brojni običaji i verovanja koji su naši preci pomno poštovali.
Jedan od najlepših srpskih prolećnih praznika, Spasovdan, obeležen je brojnim običajima, a jedan od najpoznatijih je branje brezovih grana i njihovo postavljanje na ulaze u kuće. Iza ovog običaja krije se duboka simbolika čišćenja, obnove i zaštite domaćinstva od svega negativnog.
Spasovdan je praznik za koji se veruje da je jedan od najsrećnijih u godini, stoga je važno da ovaj dan izgovorite moćne reči.
U većini recepata za cicvaru sastojke čine: brašno, mast i mlečni proizvodi (mleko, sir, kajmak)
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Spasovdan, jedan od 12 najznačajnijih praznika tokom godine.
U četvrtak, 13. juna srpska pravoslavna crkva i njeni vernici obeležavaju Spasovdan, praznik koji obiluje običajima
Sutra slavimo Spasovdan, praznik za koji nas vežu mnogi običaji
U pitanju su manastiri Denkovac, Raletinac i Sarinac.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Vaznesenje Gospodnje ili Spasovdan, koji je i slava grada Beograda, a u mnogim mestima u Srbiji je i zavetina - praznik celog naselja. Ovaj praznik pada 40 dana nakon vaskrsenja Hristovog.
Spasovdan je slava grada Beograda, koju je ustanovio još despot Stefan Lazarević, a litija u kojoj se građani zajedno sa sveštenstvom mole i šetaju ulicama grada tradicija negovana vekovima.