Spasovdan je praznik za koji se veruje da je jedan od najsrećnijih u godini, stoga je važno da ovaj dan izgovorite moćne reči.

Verski praznik, Vaznesenje - Spasovdan, slavi se u znak sećanja na dan kada se, po crkvenom učenju, Isus Hrist poslednji put javio učenicima. Taj praznik se obeležava po pravilu 40 dana posle Uskrsa i uvek u četvrtak.
Spasovdan je praznik koji obiluje običajima koji se strogo poštuju. Ovaj veliki praznik pada tačno 40 dana nakon Vaskrsa, a obeležava pobedu dobra nad zlom.
Po hrišćanskom verovanju, vaskresenjem Gospod je pokazao da je jači od smrti i 40. dana od vaskrsenja njegovi su se učenici nalazili za trpezom. Tog dana im se Hristos ponovo javio
Možda vas zanima:

Da bi vam sve išlo od ruke na Spasovdan obavezno izgovorite ovih 5 moćnih reči: Molitva koja čini čuda
Spasovdan je dan čuda, dan novih početaka i dan kada sve može da se okrene na dobro ako se iskreno pomolite

Da li se na Spasovdan posti? Ovo je JEDINI ISPRAVAN NAČIN obeležavanja najsrećnijeg dana u godini
Vernici Srpske pravoslavne crkve u četvrtak 29. maja obeležavaju Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i seo sa desne strane Boga. S obzirom na to da je Spasovdan upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, mnogi su u dilemi da li bi tog dana trebalo da poste ili ne.
Možda vas zanima:

Da bi vam sve išlo od ruke na Spasovdan obavezno izgovorite ovih 5 moćnih reči: Molitva koja čini čuda
Spasovdan je dan čuda, dan novih početaka i dan kada sve može da se okrene na dobro ako se iskreno pomolite

Da li se na Spasovdan posti? Ovo je JEDINI ISPRAVAN NAČIN obeležavanja najsrećnijeg dana u godini
Vernici Srpske pravoslavne crkve u četvrtak 29. maja obeležavaju Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i seo sa desne strane Boga. S obzirom na to da je Spasovdan upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, mnogi su u dilemi da li bi tog dana trebalo da poste ili ne.
Možda vas zanima:

Da bi vam sve išlo od ruke na Spasovdan obavezno izgovorite ovih 5 moćnih reči: Molitva koja čini čuda
Spasovdan je dan čuda, dan novih početaka i dan kada sve može da se okrene na dobro ako se iskreno pomolite

Da li se na Spasovdan posti? Ovo je JEDINI ISPRAVAN NAČIN obeležavanja najsrećnijeg dana u godini
Vernici Srpske pravoslavne crkve u četvrtak 29. maja obeležavaju Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i seo sa desne strane Boga. S obzirom na to da je Spasovdan upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, mnogi su u dilemi da li bi tog dana trebalo da poste ili ne.
"Idite po svemu svetu i propovedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko poveruje i krsti se, biće spasen, a ko ne poveruje biće osuđen", rekao je.
Da bi u tome uspeli Hristos im je obećao Duha Utešitelja, i zapovedio da do silaska Duha Svetoga ne izlaze iz Jerusalima. Tako su mogli prenijeti Hristovu veru u svet i time ljudstvo spasavati u veri - odatle naziv Spasovdan. Podignutih ruku Hristos je učenike i blagoslovio nakon čega se počeo uznositi na nebo - Uznesenje, tako se, završivši delo spasenja, vratio Bogu na nebesima.
Praznik simbolizuje i uzdizanje iz pepela, obnavljanje vere i predstavlja najsrećniji dan jer, kako običaji nalažu, na Spasovdan sve treba započeti. Svaki novi poduhvat koji napravite na ovaj praznik, veruje se da će vas u njemu pratiti radost.
Na ovaj praznik izgovara se i molitva koja simbolizuje pobedu nad lošom energijom i privlačenje dobrog - kroz misli, dela i odnos prema sebi i drugima.
Na Spasovdan se izgovara sledeća molitva: "Sveti spase, spasi duše naše!"
Stil
Neustrašivi bard : glas koji je odjekivao scenom i filmom
Kada se pomene ime Ljube Tadića (1929–2005), prva asocijacija gotovo svakog ljubitelja pozorišta i filma jeste – glas. Dubok, autoritativan, prodoran, bio je njegovo najmoćnije oružje. Uz njega, išla je i pojava koja je plenila – visoka figura, snažan izraz i stav glumca koji nikada nije poznavao strah na sceni.

Zašto je Stefan Lazarević jedan od najvažnijih vladara srpske istorije -vladar iz reda Zmaja i tvorac Manasije
Među svim vladarima srednjovekovne Srbije, retko ko se ističe kao despot Stefan Lazarević (1377–1427). Sin kneza Lazara i kneginje Milice, naslednik Kosovske tradicije i poslednji veliki vitez srpske srednjovekovne države, Stefan je ostavio neizbrisiv trag u istoriji i kulturi. Njegova vladavina bila je most između izgubljenog carstva Nemanjića i buduće borbe za opstanak pod Osmanlijama.

Tvrđava Zvečan – čuvar severnog Kosova kroz vekove
Na strmoj vulkanskoj kupi iznad reke Ibar, uzdiže se tvrđava Zvečan – jedan od najstarijih i najznačajnijih srednjovekovnih gradova Srbije. Kao strateško uporište i kraljevski dvor Nemanjića, Zvečan je bio svedok uspona srpske države, ali i burnih borbi koje su oblikovale našu istoriju.

Sakriven među stenama Jerme: manastir Poganovo i njegove čuvene legende
Na levoj obali reke Jerme, nedaleko od sela Poganovo, smešten je manastir posvećen Svetom Jovanu Bogoslovu. Sklopljen sa prirodom, među strmim stenama koje se nadvijaju nad rekom, ovaj manastir deluje kao da je iznikao iz samog kamena. Spoj duhovnosti, umetnosti, legendi i prirodnih lepota čini ga jednim od najlepših kutaka jugoistočne Srbije.

Đeravica, Albanska golgota i legende Prokletija - sneg, bol i ponos srpske istorije
Na krajnjem jugozapadu Srbije, Kosovu i Metohiji, na tromeđi sa Crnom Gorom i Albanijom, uzdiže se najdramatičniji planinski venac Balkana – Prokletije. Ove „Uklete planine“ oduvek su budile strahopoštovanje svojim strogim grebenima, večnim snegom i nepristupačnim vrhovima, ali i privlačile one koji žele da osete moć netaknute prirode.
Komentari(0)