Jedan od najlepših srpskih prolećnih praznika, Spasovdan, obeležen je brojnim običajima, a jedan od najpoznatijih je branje brezovih grana i njihovo postavljanje na ulaze u kuće. Iza ovog običaja krije se duboka simbolika čišćenja, obnove i zaštite domaćinstva od svega negativnog.

Simbolika breze u srpskoj tradiciji
Breza je u narodnoj tradiciji simbol čistote, novog početka i mladosti. Njena bela kora i vitke grane predstavljaju pročišćenje od svih nečistota i bolesti, što je naročito važno u proleće, kad se priroda obnavlja. Ovaj običaj posebno je rasprostranjen u centralnoj i zapadnoj Srbiji, gde je Spasovdan jedan od najvažnijih praznika.
Običaj branja brezovih grana
Možda vas zanima:

Da bi vam sve išlo od ruke na Spasovdan obavezno izgovorite ovih 5 moćnih reči: Molitva koja čini čuda
Spasovdan je dan čuda, dan novih početaka i dan kada sve može da se okrene na dobro ako se iskreno pomolite

Da li se na Spasovdan posti? Ovo je JEDINI ISPRAVAN NAČIN obeležavanja najsrećnijeg dana u godini
Vernici Srpske pravoslavne crkve u četvrtak 29. maja obeležavaju Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i seo sa desne strane Boga. S obzirom na to da je Spasovdan upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, mnogi su u dilemi da li bi tog dana trebalo da poste ili ne.
Možda vas zanima:

Da bi vam sve išlo od ruke na Spasovdan obavezno izgovorite ovih 5 moćnih reči: Molitva koja čini čuda
Spasovdan je dan čuda, dan novih početaka i dan kada sve može da se okrene na dobro ako se iskreno pomolite

Da li se na Spasovdan posti? Ovo je JEDINI ISPRAVAN NAČIN obeležavanja najsrećnijeg dana u godini
Vernici Srpske pravoslavne crkve u četvrtak 29. maja obeležavaju Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i seo sa desne strane Boga. S obzirom na to da je Spasovdan upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, mnogi su u dilemi da li bi tog dana trebalo da poste ili ne.
Možda vas zanima:

Da bi vam sve išlo od ruke na Spasovdan obavezno izgovorite ovih 5 moćnih reči: Molitva koja čini čuda
Spasovdan je dan čuda, dan novih početaka i dan kada sve može da se okrene na dobro ako se iskreno pomolite

Da li se na Spasovdan posti? Ovo je JEDINI ISPRAVAN NAČIN obeležavanja najsrećnijeg dana u godini
Vernici Srpske pravoslavne crkve u četvrtak 29. maja obeležavaju Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i seo sa desne strane Boga. S obzirom na to da je Spasovdan upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, mnogi su u dilemi da li bi tog dana trebalo da poste ili ne.
Na Spasovdan, rano ujutru, pre izlaska sunca, domaćini su odlazili u šumu da naberu mlade brezove grane. Smatralo se da su grane ubrane u zoru na ovaj praznik posebno moćne i da imaju sposobnost da otklone negativnu energiju iz doma.
Nakon branja, grane su se postavljale iznad ulaznih vrata, prozora, ali i na kapije dvorišta. Ovaj običaj trebalo je da osigura da sve negativne sile ostanu van kuće, a unutra ostanu samo zdravlje, sreća i blagostanje.
Zaštitna i lekovita svojstva breze
Osim simboličnog značenja, narod je verovao i u lekovita svojstva breze. Listovi breze korišćeni su za pravljenje čaja koji je poznat po svojim diuretičkim i detoksikujućim svojstvima, a koristio se za čišćenje organizma nakon dugih zimskih meseci.
Takođe, u nekim krajevima Srbije postojao je običaj da se mlade grane breze stave u vodu za kupanje dece i odraslih, kako bi se sa njih skinula bolest i umor, a telo očistilo od negativne energije.
Legenda o brezovoj zaštiti
Narodno predanje govori o tome da je breza imala moć da odbije zle duhove i bolesti koje bi se ušunjale u kuću. Legenda iz Šumadije kaže da je nekada davno strašna bolest pogodila selo i da su stanovnici spas našli tek kada su svoje kuće ukrasili brezovim granama na Spasovdan. Bolest je nestala, a od tada se ovaj običaj redovno praktikuje.
Kako je običaj opstao do danas?
Uprkos modernizaciji, običaj branja brezovih grana na Spasovdan opstao je u mnogim delovima Srbije. U gradskim sredinama, ovaj običaj uglavnom se obeležava simbolično, dok se u selima i dalje brižljivo neguje i prenosi sa generacije na generaciju.
Poslednjih godina, sve je više ljudi zainteresovano za tradicionalne običaje, pa se na Spasovdan često mogu videti i gradska domaćinstva ukrašena brezovim granama, čime se očuvava duh starih vremena i povezanost sa prirodom.
Zašto je važno očuvati ovaj običaj?
Običaj branja i ukrašavanja domova brezovim granama nije samo deo folklorne tradicije već predstavlja i duboku povezanost naroda sa prirodom, njenim ciklusima i zdravim načinom života. Očuvanje ovakvih običaja važno je jer nam pomaže da bolje razumemo svoju kulturu, nasleđe, ali i da obnovimo poštovanje prema prirodi, koja nam vekovima pruža zaštitu i isceljenje.

TRI NAJVEĆE MISTERIJE NA ZIDOVIMA SRPSKIH MANASTIRA! Čudne freske - Od ćelavog Isusa do psoglavog sveca (FOTO)
U manastiru Sukovo Sveti Hristofor je oslikan sa magarećom glavom, a Bogorodica ima krila. U Visokim Dečanima na fresci Hristovog raspeća nalaze se dva neidentifikovana leteća objekta. U crkvi svetog Petra i Pavla Isus je ćelav…

NISU MU DALI DA JE VOLI, DOŽIVEO JE JEZIVU SMRT U 29-OJ ŽELJAN NJE: Udali je za drugog, pa i ona doživela GORKU SUDBINU
Jedna od najznačajnijih pesnika romantizma bio je čuveni Branko Radičević, a iako je živeo svega 29 godina, uspeo je iz sebe da ostavi večna dela.

"Beži, ide narodna milicija": Mladi Čačanin Ilija oživeo plavog stojadina iz Žikine dinastije, imao je i poseban razlog za to
U vreme kada su red i mir na ulicama čuvali pripadnici Narodne milicije, a drumovima krstarili prepoznatljivi plavi „stojadini”, svakodnevica je bila znatno drugačija. Upravo tu atmosferu prošlog vremena odlučio je da oživi Ilija Ječmenica, elektroinženjer iz Čačka, koji je potpuno restaurirao jedno ovakvo vozilo, uz zapanjujuću posvećenost detaljima.


OVA SRPSKA IMENA DONOSE SREĆU: Ne zna se koje ima moćnije značenje
Klasična su, prelepa i ne zna se koje ima moćnije značenje
Komentari(0)