Jedan od najlepših srpskih prolećnih praznika, Spasovdan, obeležen je brojnim običajima, a jedan od najpoznatijih je branje brezovih grana i njihovo postavljanje na ulaze u kuće. Iza ovog običaja krije se duboka simbolika čišćenja, obnove i zaštite domaćinstva od svega negativnog.

Simbolika breze u srpskoj tradiciji
Breza je u narodnoj tradiciji simbol čistote, novog početka i mladosti. Njena bela kora i vitke grane predstavljaju pročišćenje od svih nečistota i bolesti, što je naročito važno u proleće, kad se priroda obnavlja. Ovaj običaj posebno je rasprostranjen u centralnoj i zapadnoj Srbiji, gde je Spasovdan jedan od najvažnijih praznika.
Običaj branja brezovih grana
Možda vas zanima:

Da bi vam sve išlo od ruke na Spasovdan obavezno izgovorite ovih 5 moćnih reči: Molitva koja čini čuda
Spasovdan je dan čuda, dan novih početaka i dan kada sve može da se okrene na dobro ako se iskreno pomolite

Da li se na Spasovdan posti? Ovo je JEDINI ISPRAVAN NAČIN obeležavanja najsrećnijeg dana u godini
Vernici Srpske pravoslavne crkve u četvrtak 29. maja obeležavaju Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i seo sa desne strane Boga. S obzirom na to da je Spasovdan upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, mnogi su u dilemi da li bi tog dana trebalo da poste ili ne.
Možda vas zanima:

Da bi vam sve išlo od ruke na Spasovdan obavezno izgovorite ovih 5 moćnih reči: Molitva koja čini čuda
Spasovdan je dan čuda, dan novih početaka i dan kada sve može da se okrene na dobro ako se iskreno pomolite

Da li se na Spasovdan posti? Ovo je JEDINI ISPRAVAN NAČIN obeležavanja najsrećnijeg dana u godini
Vernici Srpske pravoslavne crkve u četvrtak 29. maja obeležavaju Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i seo sa desne strane Boga. S obzirom na to da je Spasovdan upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, mnogi su u dilemi da li bi tog dana trebalo da poste ili ne.
Možda vas zanima:

Da bi vam sve išlo od ruke na Spasovdan obavezno izgovorite ovih 5 moćnih reči: Molitva koja čini čuda
Spasovdan je dan čuda, dan novih početaka i dan kada sve može da se okrene na dobro ako se iskreno pomolite

Da li se na Spasovdan posti? Ovo je JEDINI ISPRAVAN NAČIN obeležavanja najsrećnijeg dana u godini
Vernici Srpske pravoslavne crkve u četvrtak 29. maja obeležavaju Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i seo sa desne strane Boga. S obzirom na to da je Spasovdan upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, mnogi su u dilemi da li bi tog dana trebalo da poste ili ne.
Na Spasovdan, rano ujutru, pre izlaska sunca, domaćini su odlazili u šumu da naberu mlade brezove grane. Smatralo se da su grane ubrane u zoru na ovaj praznik posebno moćne i da imaju sposobnost da otklone negativnu energiju iz doma.
Nakon branja, grane su se postavljale iznad ulaznih vrata, prozora, ali i na kapije dvorišta. Ovaj običaj trebalo je da osigura da sve negativne sile ostanu van kuće, a unutra ostanu samo zdravlje, sreća i blagostanje.
Zaštitna i lekovita svojstva breze
Osim simboličnog značenja, narod je verovao i u lekovita svojstva breze. Listovi breze korišćeni su za pravljenje čaja koji je poznat po svojim diuretičkim i detoksikujućim svojstvima, a koristio se za čišćenje organizma nakon dugih zimskih meseci.
Takođe, u nekim krajevima Srbije postojao je običaj da se mlade grane breze stave u vodu za kupanje dece i odraslih, kako bi se sa njih skinula bolest i umor, a telo očistilo od negativne energije.
Legenda o brezovoj zaštiti
Narodno predanje govori o tome da je breza imala moć da odbije zle duhove i bolesti koje bi se ušunjale u kuću. Legenda iz Šumadije kaže da je nekada davno strašna bolest pogodila selo i da su stanovnici spas našli tek kada su svoje kuće ukrasili brezovim granama na Spasovdan. Bolest je nestala, a od tada se ovaj običaj redovno praktikuje.
Kako je običaj opstao do danas?
Uprkos modernizaciji, običaj branja brezovih grana na Spasovdan opstao je u mnogim delovima Srbije. U gradskim sredinama, ovaj običaj uglavnom se obeležava simbolično, dok se u selima i dalje brižljivo neguje i prenosi sa generacije na generaciju.
Poslednjih godina, sve je više ljudi zainteresovano za tradicionalne običaje, pa se na Spasovdan često mogu videti i gradska domaćinstva ukrašena brezovim granama, čime se očuvava duh starih vremena i povezanost sa prirodom.
Zašto je važno očuvati ovaj običaj?
Običaj branja i ukrašavanja domova brezovim granama nije samo deo folklorne tradicije već predstavlja i duboku povezanost naroda sa prirodom, njenim ciklusima i zdravim načinom života. Očuvanje ovakvih običaja važno je jer nam pomaže da bolje razumemo svoju kulturu, nasleđe, ali i da obnovimo poštovanje prema prirodi, koja nam vekovima pruža zaštitu i isceljenje.

Zašto najboljeg prijatelja nikad ne bi trebalo uzimati za kuma: Mnogi Srbi ovo rade, a nisu svesni kakvu grešku prave
"Bog na nebu, na zemlji kum" stara je narodna izreka koja dovoljno slikovito govori o važnosti kuma na našim prostorima.

Tradicija uzgoja pčela u glinenim košnicama u selu Negbina kod Nove Varoši
U selu Negbina kod Nove Varoši i danas se neguje drevna tradicija uzgoja pčela u glinenim košnicama, poznatim kao „vrškare“, jedinstvena praksa u Srbiji.

Vilin kamen kod Bele Palanke: Tajanstvena stena čudotvornih moći
Kod Bele Palanke postoji misteriozna stena poznata kao Vilin kamen, kojoj lokalno stanovništvo već vekovima pripisuje magična svojstva i mistične moći.

Retka sorta kruške „Lubeničarka“ iz okoline Valjeva: Voćna tajna čuvana generacijama
U valjevskom kraju vekovima se neguje retka sorta kruške poznata kao „Lubeničarka“, čiji ukus neodoljivo podseća na sočnu lubenicu, a malo ko zna za njeno postojanje.

Dunavski alasi iz Grocke: Čuvari drevnog zanata ribolova
Na obalama Dunava, u slikovitom gradiću Grocka, i danas opstaje tradicija dunavskih alasa, poslednjih čuvara starog načina ribolova u Srbiji.
Komentari(0)