Jedan od najlepših srpskih prolećnih praznika, Spasovdan, obeležen je brojnim običajima, a jedan od najpoznatijih je branje brezovih grana i njihovo postavljanje na ulaze u kuće. Iza ovog običaja krije se duboka simbolika čišćenja, obnove i zaštite domaćinstva od svega negativnog.
Simbolika breze u srpskoj tradiciji
Breza je u narodnoj tradiciji simbol čistote, novog početka i mladosti. Njena bela kora i vitke grane predstavljaju pročišćenje od svih nečistota i bolesti, što je naročito važno u proleće, kad se priroda obnavlja. Ovaj običaj posebno je rasprostranjen u centralnoj i zapadnoj Srbiji, gde je Spasovdan jedan od najvažnijih praznika.
Običaj branja brezovih grana
Možda vas zanima:
Da bi vam sve išlo od ruke na Spasovdan obavezno izgovorite ovih 5 moćnih reči: Molitva koja čini čuda
Spasovdan je dan čuda, dan novih početaka i dan kada sve može da se okrene na dobro ako se iskreno pomolite
Da li se na Spasovdan posti? Ovo je JEDINI ISPRAVAN NAČIN obeležavanja najsrećnijeg dana u godini
Vernici Srpske pravoslavne crkve u četvrtak 29. maja obeležavaju Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i seo sa desne strane Boga. S obzirom na to da je Spasovdan upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, mnogi su u dilemi da li bi tog dana trebalo da poste ili ne.
Možda vas zanima:
Da bi vam sve išlo od ruke na Spasovdan obavezno izgovorite ovih 5 moćnih reči: Molitva koja čini čuda
Spasovdan je dan čuda, dan novih početaka i dan kada sve može da se okrene na dobro ako se iskreno pomolite
Da li se na Spasovdan posti? Ovo je JEDINI ISPRAVAN NAČIN obeležavanja najsrećnijeg dana u godini
Vernici Srpske pravoslavne crkve u četvrtak 29. maja obeležavaju Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i seo sa desne strane Boga. S obzirom na to da je Spasovdan upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, mnogi su u dilemi da li bi tog dana trebalo da poste ili ne.
Možda vas zanima:
Da bi vam sve išlo od ruke na Spasovdan obavezno izgovorite ovih 5 moćnih reči: Molitva koja čini čuda
Spasovdan je dan čuda, dan novih početaka i dan kada sve može da se okrene na dobro ako se iskreno pomolite
Da li se na Spasovdan posti? Ovo je JEDINI ISPRAVAN NAČIN obeležavanja najsrećnijeg dana u godini
Vernici Srpske pravoslavne crkve u četvrtak 29. maja obeležavaju Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i seo sa desne strane Boga. S obzirom na to da je Spasovdan upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, mnogi su u dilemi da li bi tog dana trebalo da poste ili ne.
Na Spasovdan, rano ujutru, pre izlaska sunca, domaćini su odlazili u šumu da naberu mlade brezove grane. Smatralo se da su grane ubrane u zoru na ovaj praznik posebno moćne i da imaju sposobnost da otklone negativnu energiju iz doma.
Nakon branja, grane su se postavljale iznad ulaznih vrata, prozora, ali i na kapije dvorišta. Ovaj običaj trebalo je da osigura da sve negativne sile ostanu van kuće, a unutra ostanu samo zdravlje, sreća i blagostanje.
Zaštitna i lekovita svojstva breze
Osim simboličnog značenja, narod je verovao i u lekovita svojstva breze. Listovi breze korišćeni su za pravljenje čaja koji je poznat po svojim diuretičkim i detoksikujućim svojstvima, a koristio se za čišćenje organizma nakon dugih zimskih meseci.
Takođe, u nekim krajevima Srbije postojao je običaj da se mlade grane breze stave u vodu za kupanje dece i odraslih, kako bi se sa njih skinula bolest i umor, a telo očistilo od negativne energije.
Legenda o brezovoj zaštiti
Narodno predanje govori o tome da je breza imala moć da odbije zle duhove i bolesti koje bi se ušunjale u kuću. Legenda iz Šumadije kaže da je nekada davno strašna bolest pogodila selo i da su stanovnici spas našli tek kada su svoje kuće ukrasili brezovim granama na Spasovdan. Bolest je nestala, a od tada se ovaj običaj redovno praktikuje.
Kako je običaj opstao do danas?
Uprkos modernizaciji, običaj branja brezovih grana na Spasovdan opstao je u mnogim delovima Srbije. U gradskim sredinama, ovaj običaj uglavnom se obeležava simbolično, dok se u selima i dalje brižljivo neguje i prenosi sa generacije na generaciju.
Poslednjih godina, sve je više ljudi zainteresovano za tradicionalne običaje, pa se na Spasovdan često mogu videti i gradska domaćinstva ukrašena brezovim granama, čime se očuvava duh starih vremena i povezanost sa prirodom.
Zašto je važno očuvati ovaj običaj?
Običaj branja i ukrašavanja domova brezovim granama nije samo deo folklorne tradicije već predstavlja i duboku povezanost naroda sa prirodom, njenim ciklusima i zdravim načinom života. Očuvanje ovakvih običaja važno je jer nam pomaže da bolje razumemo svoju kulturu, nasleđe, ali i da obnovimo poštovanje prema prirodi, koja nam vekovima pruža zaštitu i isceljenje.
"Onaj ko ODBIJE kumstvo, prati ga jezivo verovanje"
Kumstvo je u srpskoj tradiciji mnogo više od običaja. To je duhovno srodstvo, veza koja se ne raskida ni vremenom ni udaljenošću. Kum nije samo svedok na venčanju ili osoba koja drži dete na krštenju - on postaje deo porodice, duhovni stub i svedok jednog zaveta pred Bogom.
STARO VEROVANJE: Zašto se novčanik nikada ne poklanja prazan?
Da li ste nekada dobili novčanik kao poklon ili ste ga kupili za nekoga?
Patrijarh Pavle svojim bližnjima nikada nije dozvoljavao jednu stvar: Unuka njegovog brata otkrila strogo čuvane tajne
Patrijarh Pavle svakog je saslušao. Na svoje probleme i tegobe nije se žalio. Govorio je: „Lako mi je sa mnom“
Kažu da je samo jedna srpska reč ušla u turski jezik: Znate li koja?
Evo kako Turci ovaj srbizam izgovaraju
DANAS JE SVETI KLIMENT! Mnogi slave slavu, a veruje se da ove stvari treba izbegavati
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava dan Svetog sveštenomučenika Klimenta, velikog pravoslavnog mučenika. Iako nije crkveno slovo, ovaj veliki praznik provodi se u postu, a narodni običaji posebno se tiču fizičkog rada na današnji dan.
Komentari(0)