
Zašto je Bora Stanković krišom palio svoje rukopise: Malo poznata drama slavnog pisca iz Vranja
Saznajte zbog čega je čuveni srpski pisac uništavao sopstvena dela i kakva je to borba rastrzala njegovu dušu
Saznajte zbog čega je čuveni srpski pisac uništavao sopstvena dela i kakva je to borba rastrzala njegovu dušu
Legendarni Borislav Bora Stanković bio je srpski pripovedač, romansijer, dramatičar i jedan od najznačajnijih pisaca srpskog realizma. Njegov roman "Nečista krv" i drama "Koštana" i danas su nezaobilazno štivo srpske književnosti, ali Borin privatni život daleko je manje poznat javnosti.
31.03. 1876. godine u Vranju rođen je čuveni srpski pisac Borisav Bora Stanković. Stanković je jedan od najznačajnijih pisaca srpskog realizma.
Roman koji nije samo književno delo, već hronika jedne kulture, mentaliteta i ženske sudbine u patrijarhalnom društvu kraja 19. veka. Sofka iz „Nečiste krvi“ nije samo lik – ona je ogledalo Vranja onog doba.
Poznati roman "Nečista krv" i neprevaziđena drama "Koštana" danas je obavezno štivo srpske književnosti, a njihov autor je čuveni Borisav Bora Stanković.
Marko Karan, grafički dizajner, "reinkarnirao" je klasike naše književnosti.
Na društvenoj mreži "X" korisnik je pokrenuo anketu koji je najlepši Srbin svih vremena, i verovali ili ne najviše glasova dobio je jedan od naših najvećih pisaca 20. veka, Bora Stanković.
Prava Koštana živela je teško, osuđena na patnju. Bila je prokleto lepa, a umrla je u starosti i bedi.
Verovao je u sudbinu, a sudbina mu je dovela - nju!
Verovao je u sudbinu, a sudbina mu je dovela - nju!
Sam Bora Stanković je opisivao razne situacije koje pamti naša istorija, a koje se tiču kulture i načina na koji su živeli ljudi u tadašnjoj Srbiji
Izgrađeno je krajem 17. veka, tačnije oko 1690. godine.
Čuveni pisac Borisav Stanković bio je boem, romantil i veoma sujeveran čovek koji je verovao u sudbinu.
Nije bilo čoveka u Vranju koji nije čuo za njenu lepotu - "ruse kose, belo lice, medne usne, zanosni kukovi, bedra kao jedra, a oči krupne – kao u košute". Ovako je svoju romsku lepoticu, pevačicu Koštanu iz Vranja opisao Bora Stanković, ali priča kaže da je žena koja mu je poslužila kao inspiracija bila i više od toga! Pevala je bogatim trgovcima, agama i begovima, čak i samim kraljevima, ali to joj nije donelo sreću.
Pod Turcima obe zgrade spajao je viseći most, kako paša, kada je noću odlazio u haremluk kod žena, ne bi zaobilazio kroz dvorište. Pašin konak bio je ograđen visokim zidom (zadržao se do posle II svetskog rata), kojim je, prvobitno, paša skrivao svoju privatnost.
Grad koji na najbolji mogući održava spoj tradicionalnog i modernog, te na pravi način seća na davno prohujala vremena naše istorije i tradicije.