NAJSTARIJA KUĆA U VRANJU Nekada je u njoj bila gimnazija koju je pohađao Bora Stanković
Pod Turcima obe zgrade spajao je viseći most, kako paša, kada je noću odlazio u haremluk kod žena, ne bi zaobilazio kroz dvorište. Pašin konak bio je ograđen visokim zidom (zadržao se do posle II svetskog rata), kojim je, prvobitno, paša skrivao svoju privatnost.
Pašin konak je zdanje u Vranju koje je sagradio Rauf-beg Džinoli 1765. godine. Konak se sastoji od dve zgrade. U prvoj zgradi (Narodni Muzej) bio je selamluk za boravak muškaraca, a u drugoj (sada poslovni centar SIMPO) haremluk za pašine žene.
Zgrada selamluka se nalazi pored ulice, a zgrada haremluka iza nje, u dvorištu. Po oslobođenju Vranja od Turaka, ćerka poslednjeg vranjskog paše Husein paše, Abdulj hanuma je prodala vladici Pajsiju koji ga je poklonio gradu. U dugogodišnjoj istoriji ove zgrade u njoj se nalazila i prva otvorena Gimnazija od 1881. do 1932.
Nju je kao sedmorazrednu pohađao i književnik Borisav Stanković a profesori su mu bili, između ostalih,književnici Radoje Domanović i Jaša Prodanović. Nakon toga, ovo zdanje je postojalo kao opština. U zgradi nekadašnjeg selamluka od 1960. nalazi se Narodni muzej kao Muzej narodnooslobodilčke borbe. Vremenom muzej je prerastao u muzej kompleksnog tipa, koji pored istorijskog ima i odeljenje arheologije dopunjeni numizmatičkom zbirkom i odeljenje etnografije. U svojim zbirkama danas ima preko 15000 predmeta.
Možda vas zanima:
KAKO JE NASTALA PESMA "DIMITRIJO, SINE MITRE" Tužna priča koju je autorka čuvene pesme ispričala pred kraj svog života
Dugo se smatralo da je poznata pesma “Dimitrije, sine Mitre” narodna pesma. Međutim, skoro smo saznali da nije. Autor pesme je Stana Avramović Karaminga iz Vranja. Stana je bila jako ugledna vranjanska pevačica i uzor mnogim kasnije poznatim pevačima.

NAJSTARIJA KUĆA ZA STANOVANJE U SRBIJI Simbol Vranja star preko 250 godina
Od 1881. u zgradi konaka bila je smeštena gimnazija, a nakon toga i zgrada opštine, da bi 1960. godine u istoj bio osnovan Narodni muzej.
Možda vas zanima:
KAKO JE NASTALA PESMA "DIMITRIJO, SINE MITRE" Tužna priča koju je autorka čuvene pesme ispričala pred kraj svog života
Dugo se smatralo da je poznata pesma “Dimitrije, sine Mitre” narodna pesma. Međutim, skoro smo saznali da nije. Autor pesme je Stana Avramović Karaminga iz Vranja. Stana je bila jako ugledna vranjanska pevačica i uzor mnogim kasnije poznatim pevačima.

NAJSTARIJA KUĆA ZA STANOVANJE U SRBIJI Simbol Vranja star preko 250 godina
Od 1881. u zgradi konaka bila je smeštena gimnazija, a nakon toga i zgrada opštine, da bi 1960. godine u istoj bio osnovan Narodni muzej.
Možda vas zanima:
KAKO JE NASTALA PESMA "DIMITRIJO, SINE MITRE" Tužna priča koju je autorka čuvene pesme ispričala pred kraj svog života
Dugo se smatralo da je poznata pesma “Dimitrije, sine Mitre” narodna pesma. Međutim, skoro smo saznali da nije. Autor pesme je Stana Avramović Karaminga iz Vranja. Stana je bila jako ugledna vranjanska pevačica i uzor mnogim kasnije poznatim pevačima.

NAJSTARIJA KUĆA ZA STANOVANJE U SRBIJI Simbol Vranja star preko 250 godina
Od 1881. u zgradi konaka bila je smeštena gimnazija, a nakon toga i zgrada opštine, da bi 1960. godine u istoj bio osnovan Narodni muzej.
Možda vas zanima:
KAKO JE NASTALA PESMA "DIMITRIJO, SINE MITRE" Tužna priča koju je autorka čuvene pesme ispričala pred kraj svog života
Dugo se smatralo da je poznata pesma “Dimitrije, sine Mitre” narodna pesma. Međutim, skoro smo saznali da nije. Autor pesme je Stana Avramović Karaminga iz Vranja. Stana je bila jako ugledna vranjanska pevačica i uzor mnogim kasnije poznatim pevačima.

NAJSTARIJA KUĆA ZA STANOVANJE U SRBIJI Simbol Vranja star preko 250 godina
Od 1881. u zgradi konaka bila je smeštena gimnazija, a nakon toga i zgrada opštine, da bi 1960. godine u istoj bio osnovan Narodni muzej.
Možda vas zanima:
KAKO JE NASTALA PESMA "DIMITRIJO, SINE MITRE" Tužna priča koju je autorka čuvene pesme ispričala pred kraj svog života
Dugo se smatralo da je poznata pesma “Dimitrije, sine Mitre” narodna pesma. Međutim, skoro smo saznali da nije. Autor pesme je Stana Avramović Karaminga iz Vranja. Stana je bila jako ugledna vranjanska pevačica i uzor mnogim kasnije poznatim pevačima.

NAJSTARIJA KUĆA ZA STANOVANJE U SRBIJI Simbol Vranja star preko 250 godina
Od 1881. u zgradi konaka bila je smeštena gimnazija, a nakon toga i zgrada opštine, da bi 1960. godine u istoj bio osnovan Narodni muzej.
Možda vas zanima:
KAKO JE NASTALA PESMA "DIMITRIJO, SINE MITRE" Tužna priča koju je autorka čuvene pesme ispričala pred kraj svog života
Dugo se smatralo da je poznata pesma “Dimitrije, sine Mitre” narodna pesma. Međutim, skoro smo saznali da nije. Autor pesme je Stana Avramović Karaminga iz Vranja. Stana je bila jako ugledna vranjanska pevačica i uzor mnogim kasnije poznatim pevačima.

NAJSTARIJA KUĆA ZA STANOVANJE U SRBIJI Simbol Vranja star preko 250 godina
Od 1881. u zgradi konaka bila je smeštena gimnazija, a nakon toga i zgrada opštine, da bi 1960. godine u istoj bio osnovan Narodni muzej.
Možda vas zanima:
KAKO JE NASTALA PESMA "DIMITRIJO, SINE MITRE" Tužna priča koju je autorka čuvene pesme ispričala pred kraj svog života
Dugo se smatralo da je poznata pesma “Dimitrije, sine Mitre” narodna pesma. Međutim, skoro smo saznali da nije. Autor pesme je Stana Avramović Karaminga iz Vranja. Stana je bila jako ugledna vranjanska pevačica i uzor mnogim kasnije poznatim pevačima.

NAJSTARIJA KUĆA ZA STANOVANJE U SRBIJI Simbol Vranja star preko 250 godina
Od 1881. u zgradi konaka bila je smeštena gimnazija, a nakon toga i zgrada opštine, da bi 1960. godine u istoj bio osnovan Narodni muzej.
Možda vas zanima:
KAKO JE NASTALA PESMA "DIMITRIJO, SINE MITRE" Tužna priča koju je autorka čuvene pesme ispričala pred kraj svog života
Dugo se smatralo da je poznata pesma “Dimitrije, sine Mitre” narodna pesma. Međutim, skoro smo saznali da nije. Autor pesme je Stana Avramović Karaminga iz Vranja. Stana je bila jako ugledna vranjanska pevačica i uzor mnogim kasnije poznatim pevačima.

NAJSTARIJA KUĆA ZA STANOVANJE U SRBIJI Simbol Vranja star preko 250 godina
Od 1881. u zgradi konaka bila je smeštena gimnazija, a nakon toga i zgrada opštine, da bi 1960. godine u istoj bio osnovan Narodni muzej.

Rahela Ferari – glumica koja je bežala od Gestapoa i preko noći osedela
Kada se spomene ime Rahele Ferari, pred očima oživljavaju likovi baka, majki, komšinica, ali i ozbiljnih žena koje su obeležile pozorište i film. Njena karijera trajala je više od pola veka, a iza sebe je ostavila trag u preko 90 filmskih i televizijskih ostvarenja. Ali, njen život bio je mnogo dramatičniji od uloga koje je igrala.

Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“
Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

MILUNKA SAVIĆ JE BILA BABA OVOM SRPSKOM GLUMCU! Njenog UNUKA je zadesila STRAŠNA bolest o kojoj BRUJALA SRBIJA
Glumac s ponosom ističe da je potomak heroine Prvog svetskog rata Milunke Savić

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora
Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.
Komentari(0)