Zaboravljeni ratnik: Ko je bio hajduk Veljko Drinčić, junak koga je istorija gurnula u zapećak?
Ime koje se retko spominje, a zaslužuje da bude upamćeno
Kada se kaže Hajduk Veljko, svi pomisle na Petrovića, junaka iz Prvog srpskog ustanka koji je poginuo braneći Negotin. Međutim, postojalo je još jedno ime koje je ulivalo strahopoštovanje – Veljko Drinčić, ratnik i hajduk sa prostora Bosne i Hercegovine. Iako se borio rame uz rame sa ustanicima i ostavio dubok trag u narodnim predanjima, istorija ga je skoro potpuno zaboravila.
Ko je bio Veljko Drinčić?
Veljko Drinčić rođen je krajem 18. veka u hercegovačkom kraju, a ranu mladost proveo je kao hajduk boreći se protiv dahija i turskih spahija. Bio je poznat po neustrašivosti, ali i po tome što je pomagao sirotinji, pa je ubrzo stekao veliki ugled među narodom.
Možda vas zanima:
Hajdučki kodeks časti: Nepisana pravila ponašanja
Hajdučki kodeks časti predstavlja nepisana pravila ponašanja koja su hajduci, kao legendarni borci za slobodu, strogo poštovali.
CRNI MAKSIM JE BIO SRPSKI ROBIN HUD Ulivao je strah kod bogataša, dato obećanje je uvek ispunjavao, ali njegova priča nije imala srećan kraj
Maksimove mete bili su bogataši koji su živeli ili prolazili Južnobačkim okrugom
Možda vas zanima:
Hajdučki kodeks časti: Nepisana pravila ponašanja
Hajdučki kodeks časti predstavlja nepisana pravila ponašanja koja su hajduci, kao legendarni borci za slobodu, strogo poštovali.
CRNI MAKSIM JE BIO SRPSKI ROBIN HUD Ulivao je strah kod bogataša, dato obećanje je uvek ispunjavao, ali njegova priča nije imala srećan kraj
Maksimove mete bili su bogataši koji su živeli ili prolazili Južnobačkim okrugom
Možda vas zanima:
Hajdučki kodeks časti: Nepisana pravila ponašanja
Hajdučki kodeks časti predstavlja nepisana pravila ponašanja koja su hajduci, kao legendarni borci za slobodu, strogo poštovali.
CRNI MAKSIM JE BIO SRPSKI ROBIN HUD Ulivao je strah kod bogataša, dato obećanje je uvek ispunjavao, ali njegova priča nije imala srećan kraj
Maksimove mete bili su bogataši koji su živeli ili prolazili Južnobačkim okrugom
Kada su buknuli srpski ustanci, Drinčić se pridružio borbi, predvodeći čete dobrovoljaca iz Bosne i Hercegovine i pomažući srpskim vojvodama.
Zašto je bio poseban?
Za razliku od mnogih drugih hajduka, Drinčić je imao i političku mudrost. Znao je kada treba napasti, a kada sačuvati ljude. Bio je vezan za narod, a često je svojim ljudima delio i poslednji zalogaj. Narodna pesma ga opisuje kao “čoveka koji mačem i rečju jednako vlada”.
Tragičan kraj i zaborav
Predanje kaže da je Veljko Drinčić poginuo u jednoj zasedi na putu prema Hercegovini, izdan od onih kojima je verovao. Njegova smrt brzo je pala u senku, jer su glavnu pažnju tadašnje Srbije zaokupili Miloš Obrenović i drugi ustanički vođe. Tako je njegovo ime polako nestajalo iz istorijskih knjiga.
Sećanje koje još tinja
U nekim delovima Bosne i Hercegovine i danas se prepričavaju priče o Drinčiću, a njegovo ime nosile su i hajdučke družine koje su ga videle kao uzor. Za mnoge lokalne pesnike i guslare, on je bio simbol prkosa i slobode.
Možda nije imao državničku moć da ga istorija upamti, ali Veljko Drinčić ostaje primer borca koji je život dao za narod, a ime ostavio da živi samo u pričama starijih.
Lekcije Desanke Maksimović: Zašto je pesnikinja odbijala da stavi „jedinicu” – i šta to govori o današnjoj školi
Znanje je znanje, makar se steklo i posle pet dana. U rečima čuvene profesorke književnosti krije se kritika sistema koji vrednuje trenutak, a ne čoveka.
KALENDAR KRSNIH SLAVA: Spremite se – ovo je kompletan spisak slava koje nas očekuju u narednom periodu
Počinje vreme slava, gozbi, veselja, ali i okretanja ka pravoslavnim vrednostima
Na sahrani Danilu Lazoviću niko nije držao govor: Na čuvenoj slici "Kafane kod besmrtnih" nema poznatog glumca - evo i zašto
Danilo Lazović ostao je upamćen ne samo kao vrhunski glumac, već i kao čovek velikog srca, koji je uspeo da balansira između umetničkog sveta i porodičnih vrednosti
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
Komentari(0)