SRBI SU IMALI KLEOPATRU KARAĐORĐEVIĆ Posvećena joj je NAJLEPŠA LJUBAVNA PESMA, njena ljubav s knezom ostala je MISTERIJA
Ukoliko ste ikada posetili porodičnu grobnicu Karađorđevića na Oplencu, moguće je da vas je iznenadilo jedno ime. Pored Petra, Aleksandra, Đorđa, Zorke, Jelene i Jelisavete, počiva još jedan član dinastije Karađorđević. U pitanju je — Kleopatra.
Sin slavnog Karađorđa bio je čuveni knez Aleksandar Karađorđević, koji se našao na čelu države posle svrgavanja kneza Mihaila Obrenovića, kome je prethodno bio ađutant. Kada mu je bilo 24 godine, knez Aleksandar stupio je u brak s Persidom, ćerkom vojvode Jevrema Nenadovića i Jovanke Milovanović. S njom je dobio devetoro dece — sinovi Aleksije, Svetozar i Andrej umrli su još kao deca, a tu su još sinovi Petar i Arsen i ćerke Poleksija, Kleopatra, Jelena i Jelisaveta.
Kleopatra Karađorđević došla je na svet u Vlaškoj 26. novembra 1835. godine, nakon čega se porodica vratila u Srbiju kako bi knez Aleksandar stupio u vojnu službu kao ađutant kneza Mihaila.
Na preporuku Ilije Garašanina i Jovana Hadžića, sa sestrama je podučavana od strane uglednog Dubrovčanina Matije Bana, čime je počelo njeno obrazovanje. Malo je poznato da je čuvena pesma "Što se bore misli moje", koju je komponovao Aloj Kalauz, nastala baš povodom Kleopatrinog 15. rođendana.
Wikipedia/Johan Bes
Autor teksta bio je knez Mihailo, a dugo se verovalo da ju je on napisao svojoj rođaci Katarini Konstantinović, u koju je navodno bio zaljubljen, ali nije mogao da se oženi njom kako ne bi izgubio ugled u narodu i zbog protivljenja Srpske pravoslavne crkve. Međutim, 2003. godine je pronađen originalni dokument koji dokazuje da je knez pesmu "Što se bore misli moje" napisao mladoj Kleopatri za njen 15. rođendan.
Potom ju je pedesetih godina 19. veka ponovo komponovao Kornelije Stanković, nakon čega je ova pesma postala deo redovnog repertoara na beogradskim balovima tog vremena.
Nikada nije do kraja utvrđeno da li su između kneza Mihaila i mlade Kleopatre postojale simpatije koje su mogle da ujedine i pomire porodice Karađorđević i Obrenović, pa se o tome i danas raspravlja.
Kako su pisali Kleopatrini savremenici, mlada princeza bila je lepa i školovana žena, ali vrlo povučena, tiha, uvek u senci porodice. U svakoj slučaju, tada dvadesetogodišnja Kleopatra se 1855. godine udala za Milana Petronijevića, sina Avrama Petronijevića, bišeg predsednika Vlade i poznatog političara. Venčanje se održalo u Sabornoj crkvi u Beogradu, uz prisustvo najčuvenijih ljudi tog vremena.
Njena bračna sreća nije potrajala: samo pet meseci nakon udaje, Kleopatra je preminula, najverovatnije od tuberkuloze, u u banji Glajhenberg u Štajerskoj. Sahranjena je porodičnoj grobnici u Topoli, a kasnije u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu. Zanimljivo je da se danas u selu Nemenikuće pod Kosmajem u porti lokalne crkve nalazi Kleopartina česma. Navodno je njeno telo na putu ka Topoli ostavljeno preko noći na ovom mestu, a devojke iz sela su izatkale njen pokrov, nakon čega je dirnuti knez podigao na tom mestu česmu s Kleopatrinim imenom. Postoji verovanje da iz nje teče čudotvorna voda, kojom prerano umrla Kleopatra šalje zdravlje i život onima koji prođu Nemenikućama...
(Glossy)
Pročitajte još:
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Komentari(0)