Kako da znamo da li nam je neko iskren prijatelj ili samo licemer: Vladeta Jerotić je imao genijalan trik
Njegova mudrost i introspekcija osvajali su čitaoce širom sveta
Dovoljna je samo jedna rečenica...
Renomirani srpski psihijatar, filozof, teolog i pisac Vladeta Jerotić (1924-2018) svojim radom i znanjem ostavio je dubok trag u brojnim oblastima. Čuveni akademik je stekao diplomu medicine, a zatim se usredsredio na psihijatriju. Njegova stručnost i posvećenost pacijentima činile su ga poznatim lekarom i učiteljem.
Međutim, Jerotićev interes bio je mnogo širi od medicine, te se posvetio i proučavanju religije i filozofije. Njegova dela dotiču teme kao što su razvoj, moralnost, sloboda i smisao života. Njegova mudrost i introspekcija osvajali su čitaoce širom sveta.
Možda vas zanima:
Svakog dana je Vladeta Jerotić radio ove 2 vežbe za mozak: Zbog njih je imao oštro pamćenje, a ne zahtevaju preveliki trud
Za Vladetu Jerotića su ovo bile ključne vežbe za pamćenje.
U samo 1 rečenici je Vladeta Jerotić pojasnio šta razboli i uništi svakog čoveka: Mudrost koja otkriva sve
Vladeta Jerotić je u jednoj rečenici objasnio šta čoveka razboli i uništi.
Možda vas zanima:
Svakog dana je Vladeta Jerotić radio ove 2 vežbe za mozak: Zbog njih je imao oštro pamćenje, a ne zahtevaju preveliki trud
Za Vladetu Jerotića su ovo bile ključne vežbe za pamćenje.
U samo 1 rečenici je Vladeta Jerotić pojasnio šta razboli i uništi svakog čoveka: Mudrost koja otkriva sve
Vladeta Jerotić je u jednoj rečenici objasnio šta čoveka razboli i uništi.
Možda vas zanima:
Svakog dana je Vladeta Jerotić radio ove 2 vežbe za mozak: Zbog njih je imao oštro pamćenje, a ne zahtevaju preveliki trud
Za Vladetu Jerotića su ovo bile ključne vežbe za pamćenje.
U samo 1 rečenici je Vladeta Jerotić pojasnio šta razboli i uništi svakog čoveka: Mudrost koja otkriva sve
Vladeta Jerotić je u jednoj rečenici objasnio šta čoveka razboli i uništi.
I kao predavač je bio sjajan, a njegove besede i danas inspirišu i podstiču mnoge. Bio je otvoren za razgovor o životnim pitanjima i ohrabrivao je ljude da se upuste u unutrašnje putovanje samospoznaje. Često je govorio na predavanjima, kao i u svojim knjigama, o međuljudskim odnosima, vezama između partnera, o braku, roditeljstvu, kao i o prijateljskim relacijama.
Kada tražimo prijatelje, često se oslanjamo na to da imamo slična interesovanja, da su dobri ljudi, da imamo zajedničke vizije, da je to neko na koga možemo da se oslonimo. Ali, šta se desi kada nam prijatelj ukaže na našu grešku? Kako onda reagujemo?
Akademik Vladeta Jerotić je govorio: „Tražite ljude koji će vas pravedno kritikovati i koji će vam reći nešto što će vas trgnuti i vi ćete reći – „Hvala.“; „U pravu si, gledaću kako da se popravim.“
U ovome se može skrivati i test prijateljstva. Pravi prijatelj je iskren, to je odnos gde nema maski i pretvaranja, pa nas legendarni Jerotić podseća – „od neprijatelja učimo, a ne od prijatelja“:
„Mi ne volimo protivnike da slušamo uopšte. A to ste znali odavno: Od neprijatelja učimo, a ne od prijatelja. Pa ko ti je prijatelj? Prijatelj ti je onaj koji ti kaže, NASAMO: „Šta ti je bilo juče da si ono rekao? Šta ti je bilo da si ono uradio?“ Ovaj prijatelj drugi malo razmisli, pa kaže: „U pravu si, dragi moj. Hvala ti beskrajno.“ A ako je samo bio lažni prijatelj, reći će: „I ti meni to da kažeš! Ti više nisi od danas moj prijatelj.“ Eto vam test za prijateljstvo. Čujte od prijatelja, ako se usudio da vam kaže. Boji se prijatelj da vam kaže istinu neku u oči. Boji se da će izgubiti prijatelja. Pa onda ćemo od neprijatelja čuti neku istinu o sebi. Naravno, jednim delom, jer i oni preteruju. Razume se“, zaključio je.
MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom
Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
Komentari(0)