SLEDITE OVO I PSIHOLOG VAM NEĆE TRABATI "Što nisi objasnio rečima, nećeš ni štapom" i druge velike narodne mudrosti
Srpske narodne poslovice i izreke nastajale su vekovima i zahvaljujući pre svega Vuku Karadžiću, veliki broj njih ostao je zabeležen i zapisan kao kulturno nasleđe našeg naroda. Ako se pažljivo razmotre, narodne izreke nam nude velike životne mudrosti koje ako sledimo, naći ćemo dobro rešenje za svaku našu dilemu. Mudar čovek vidi onoliko koliko hoće, a ne koliko može i druge narodne mudrosti…

Pri jelu treba imati na umu da hrana u ustima ostaje samo jedan minut, u stomaku nekoliko sati, a na kukovima mesecima ili zauvek.
Nema iskrenije ljubavi od ljubavi prema hrani.
Ljubavi lepota nije potrebna.
Možda vas zanima:

"MACA TI JE POJELA JEZIK", "SMEJE SE KAO LUD NA BRAŠNO" Ove srpske izreke koristmo često, a zapravo imaju tužna značenja
Neke od ovih izreka sakupio je i zapisao Vuk Karadžić, nekima se poreklo ne zna, a neke su i novijeg datuma. Sve se u savremenom govoru koriste jako često, maltene svakodnevno, a ljudi uglavnom ne znaju njihovo poreklo ni koliko su pojedine tužne i strašne.

NARODNE IZREKE KOJE JE SAKUPIO VUK KARADŽIĆ Zanimljive priče koje stoje iza nekih od najpoznatijih narodnih umotvorina
Svoja životna iskustva i nedaća koja su ih zadesila Srbi su obeležili izrekema inspirisanim tim događajima.
Možda vas zanima:

"MACA TI JE POJELA JEZIK", "SMEJE SE KAO LUD NA BRAŠNO" Ove srpske izreke koristmo često, a zapravo imaju tužna značenja
Neke od ovih izreka sakupio je i zapisao Vuk Karadžić, nekima se poreklo ne zna, a neke su i novijeg datuma. Sve se u savremenom govoru koriste jako često, maltene svakodnevno, a ljudi uglavnom ne znaju njihovo poreklo ni koliko su pojedine tužne i strašne.

NARODNE IZREKE KOJE JE SAKUPIO VUK KARADŽIĆ Zanimljive priče koje stoje iza nekih od najpoznatijih narodnih umotvorina
Svoja životna iskustva i nedaća koja su ih zadesila Srbi su obeležili izrekema inspirisanim tim događajima.
Možda vas zanima:

"MACA TI JE POJELA JEZIK", "SMEJE SE KAO LUD NA BRAŠNO" Ove srpske izreke koristmo često, a zapravo imaju tužna značenja
Neke od ovih izreka sakupio je i zapisao Vuk Karadžić, nekima se poreklo ne zna, a neke su i novijeg datuma. Sve se u savremenom govoru koriste jako često, maltene svakodnevno, a ljudi uglavnom ne znaju njihovo poreklo ni koliko su pojedine tužne i strašne.

NARODNE IZREKE KOJE JE SAKUPIO VUK KARADŽIĆ Zanimljive priče koje stoje iza nekih od najpoznatijih narodnih umotvorina
Svoja životna iskustva i nedaća koja su ih zadesila Srbi su obeležili izrekema inspirisanim tim događajima.
Navika koja je u karakter ušla s mlekom, izaći će s dušom.
Najlepši cvet najbrže od mraza strada.
Nisu opasni oni koji su moćni, već oni koji su osvetoljubivi.
Noga koja se žuri, brzo se spotakne.
Svakoj se bravi nađe ključ.
Usamljena vrana ne prezimi zimu.
Hladne reči, dok dođu do srca, pretvore su u led.
Što nije ušlo s majčinim mlekom, neće ni s kravljim.
Što nisi objasnio rečima, nećeš ni štapom.
Hvalisavce pametni preziru, budale im se dive, laskavci žive od njih, a oni su sami robovi svog hvalisanja.
Ima mnogo starih ideja koje, kadkad, postanu nove.
jerujem ljudima, al nevejerujem vragu što je u njima.
Bog je patnju dodelio stenama, ali one nisu izdržale, pa je dale čoveku.
Brži je jedan jezik nego dve noge.
Ruža otvorena na silu nema mirisa.
Velikog čoveka i male stvari mogu učiniti srećnim, a malom je i veliko malo.
Kad sunce sija i na groblju je veselo.
Radoznalost je početak mudrosti.
Loše vesti imaju duge noge, a lažljivac duge uši.
Ljubavi lepota nije potrebna.
U mudraca jezik u duši, u budale čitava duša na jeziku.
Ljubav i mržnja nisu pravedne sudije.
Mudrome više koriste neprijatelji nego glupome prijatelji.
Mudrost je kćer iskustva.
Ako znamo da smo učinili zlo, a odbijamo da to priznamo, dvostruko smo krivi.
Pročitajte još:

OVO O VELJKU BULAJIĆU I BATI ŽIVOJINOVIĆU SIGURNO NISTE ZNALI: Bili su VIŠE OD KOLEGA, 1 ime ih je ZAUVEK POVEZALO
Veliko prijateljstvo između legendarnog glumca i slavnog reditelja s vremenom je postalo još čvršće.
Neustrašivi bard : glas koji je odjekivao scenom i filmom
Kada se pomene ime Ljube Tadića (1929–2005), prva asocijacija gotovo svakog ljubitelja pozorišta i filma jeste – glas. Dubok, autoritativan, prodoran, bio je njegovo najmoćnije oružje. Uz njega, išla je i pojava koja je plenila – visoka figura, snažan izraz i stav glumca koji nikada nije poznavao strah na sceni.

Zašto je Stefan Lazarević jedan od najvažnijih vladara srpske istorije -vladar iz reda Zmaja i tvorac Manasije
Među svim vladarima srednjovekovne Srbije, retko ko se ističe kao despot Stefan Lazarević (1377–1427). Sin kneza Lazara i kneginje Milice, naslednik Kosovske tradicije i poslednji veliki vitez srpske srednjovekovne države, Stefan je ostavio neizbrisiv trag u istoriji i kulturi. Njegova vladavina bila je most između izgubljenog carstva Nemanjića i buduće borbe za opstanak pod Osmanlijama.

Tvrđava Zvečan – čuvar severnog Kosova kroz vekove
Na strmoj vulkanskoj kupi iznad reke Ibar, uzdiže se tvrđava Zvečan – jedan od najstarijih i najznačajnijih srednjovekovnih gradova Srbije. Kao strateško uporište i kraljevski dvor Nemanjića, Zvečan je bio svedok uspona srpske države, ali i burnih borbi koje su oblikovale našu istoriju.

Sakriven među stenama Jerme: manastir Poganovo i njegove čuvene legende
Na levoj obali reke Jerme, nedaleko od sela Poganovo, smešten je manastir posvećen Svetom Jovanu Bogoslovu. Sklopljen sa prirodom, među strmim stenama koje se nadvijaju nad rekom, ovaj manastir deluje kao da je iznikao iz samog kamena. Spoj duhovnosti, umetnosti, legendi i prirodnih lepota čini ga jednim od najlepših kutaka jugoistočne Srbije.
Komentari(0)