Pravoslavni vernici i Srpska pravoslavna crkva danas obeželavaju dan posvećen Prepodobnom Vasiliju Ispovedniku
Drug i stradalnik svetog Prokopija Dekapolita. Vasilije verno sledovaše svome učitelju Prokopiju i u miru i u gonjenju. Mnoge muke pretrpe od ikonoboraca. A kada ikonoborci propadoše, po Božjem Promislu, Vasilije se vrati zajedno s Prokopijem u svoj manastir gde se u postu i molitvi dugo podvizavaše, i mirno skonča 747. godine.
Vasilije blaženi bi u vreme cara Lava Isavrijana ikonoborca. Još kao mlad postade monah i učenik prepodobnog Prokopija Dekapolita, i dobro se podvizavajući on upražnjavaše najviše podvige.
A zatim junački ustade protiv ikonoboraca u zaštitu poštovanja svetih ikona. Zbog toga bi uhvaćen, i mnogo mučen. Ali on ne uzmaknu, nego propovedaše istinu Pravoslavlja do smrti. Sapodvižnik mu u tome beše božanstveni Prokopije Dekapolit. Ikonoborci strugaše Svetom Vasiliju celo telo i vrat, pa ga vrgoše u tamnicu.
A kada umre Lav Isavrjanin, svetitelj bi oslobođen tamnice. I opet produži prećašnji podvižnički život. I mnoge grešnike pobudi na pokajanje svojom propoveđu i svojim primerom, a mnoge zloverne povrati pravoslavnoj veri.
Vasilije Ispovednik se takođe slavi i 13. marta.
Narodna verovanja i običaji
Danas se prema narodnim verovanjima izbegava svađa i loše misli i pale se sveće za oprost svih grehova.
MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom
Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
Komentari(0)