PROČITAJTE Mesto gde poginuo dečak BOŠKO BUHA, najmlađi heroj, BOMBAŠ po kome je i film snimljen!
Prijepolje – Jedno od najlepših sela u Srbiji smešteno na samoj srpsko-crnogorskoj granici ima ogroman, ali nažalost nedovoljno iskorišćen turistički potencijal. Vreme kad je Jabuka bila među top destinacijama lokalnog turizma koji se ubrzano počeo razvijati, u Prijepolju pamte tek oni u poznim godinama života. Ipak, to mesto je prava istorijska riznica jer je upravo na Jabuci poginuo najmlađi narodni heroj oslobodilačkog rata u tadašnjoj Jugoslaviji, Boško Buha.
- Negde krajem šezdesetih godina prošlog veka pokrenuta je inicijativa da se na Jabuci uz spomenik heroju bombašu, što je „drugo ime“ za Boška Buhu, postave spomen biste pionira heroja iz svih republika i autonomnih pokrajina SFRJ. Po ideji Jadranke Berić, učenice iz Gornjeg Milanovca, spomenik je uradila vajarka Mira Letica uz instrukcije umetnika Rista Stijovića. Boško Buha je dobio mesto na Vidikovcu a u Memorijalnom centru odnosno tadašnjem Spomen odmaralištu mesto su dobili, po principu spomen-bista iz svake republike – teritorijalne celine tadašnje države, plus autonomnih pokrajina iz sastava Srbije: Savo Jovanović Sirogojno, Vera Miščević, Dragan Kovačević, Lepa Radić, Milan Mravlje, Ganimete Terbeši, Zlate Malakovski i Mate Blažina, kažu za RINU u TO Prijepolje.
Ispred zgrade Spomen doma „Boško Buha“ septembra 1983. godine postavljena je spomen bista Slave Kovića, a pored spomenika na vidikovcu, bistu je, naredne godine, dobio i Boško Buha.Ideja da se na Jabuci obeleži mesto pogibije legendarnog pionira-bombaša Druge proleterske udarne brigade i narodnog heroja Boška Buhe, potekla je još 1959. godine od pionira Prijepolja i Pljevalja. Inicijativu je prihvatio Pionirski savez Jugoslavije pa je pokrenuta akcija u kojoj su pioniri iz cele zemlje počeli prikupljati sredstva za izgradnju Pionirskog spomen – doma upravo na Jabuci. Izgradnju Doma na Jabuci, pored pionirskih organizacija, pomogle su mnoge radne organizacije i pojedinci, a najveću pomoć u izgradnju prižio je Tekstilni kombinat „Ljubiša Miodragović“ iz Prijepolja.
- Spomen- dom „Boško Buha sa 840 kvadratnih metara prostora, dovršen je 1964. godine i vrlo brzo postao je sastajalište pionira iz svih delova Jugoslavije. I ne samo pionira. Tih godina Dom na Jabuci je beležio izuzetne rezultate u broju poseta, noćenja i bruto-prometu. Prema pouzdanim podacima, od otvaranja do kraja devedesetih godina, na Jabuci je registrovano preko 400.000 posetilaca. Zbog učestalih finansijskih problema, on je vrlo brzo predat na korišćenje Turističko-ugostiteljskom preduzeću „Putnik“ iz Beograda. Za potrebe smeštaja brigadira koji su radili na dovršetku pruge Beograd – Bar, 1971. godine sagrađeno je Omladinsko naselje, dodaju u TO Prijepolje.
Možda vas zanima:
Smanjuje se rizik od izlivanja reke u Prijepolju: Ekipe Srbijavoda uređuju obale Lima - uklanjanje materijala i vegetacije, ravna se teren
Ekipe Javnog preduzeća „Srbijavode“ započele su radove na uređenju obale reke Lim, na potezu od ušća Mileševke do naselja Šarampov u Prijepolju.
Konačno - nakon nekoliko decenija čekanja: Dom kulture u Prijepolju dobija novi krov, investicija vredna preko 12 miliona dinara
Ministar kulture Nikola Selaković i predsednik opštine Prijepolje Drago Popadić su potpisali ugovor o realizaciji projekata obnove krovnog pokrivača Doma kulture, ključne kulturne ustanove u ovoj opštini. Takođe, Selaković je potpisao i dva ugovora sa direktorom Muzeja Zvonkom Mandićem za dva dodatna projekta – zamenu krova na Jusufagića kući i nastavak arheoloških iskopavanja u porti manastira Pustinja.
Možda vas zanima:
Smanjuje se rizik od izlivanja reke u Prijepolju: Ekipe Srbijavoda uređuju obale Lima - uklanjanje materijala i vegetacije, ravna se teren
Ekipe Javnog preduzeća „Srbijavode“ započele su radove na uređenju obale reke Lim, na potezu od ušća Mileševke do naselja Šarampov u Prijepolju.
Konačno - nakon nekoliko decenija čekanja: Dom kulture u Prijepolju dobija novi krov, investicija vredna preko 12 miliona dinara
Ministar kulture Nikola Selaković i predsednik opštine Prijepolje Drago Popadić su potpisali ugovor o realizaciji projekata obnove krovnog pokrivača Doma kulture, ključne kulturne ustanove u ovoj opštini. Takođe, Selaković je potpisao i dva ugovora sa direktorom Muzeja Zvonkom Mandićem za dva dodatna projekta – zamenu krova na Jusufagića kući i nastavak arheoloških iskopavanja u porti manastira Pustinja.
Možda vas zanima:
Smanjuje se rizik od izlivanja reke u Prijepolju: Ekipe Srbijavoda uređuju obale Lima - uklanjanje materijala i vegetacije, ravna se teren
Ekipe Javnog preduzeća „Srbijavode“ započele su radove na uređenju obale reke Lim, na potezu od ušća Mileševke do naselja Šarampov u Prijepolju.
Konačno - nakon nekoliko decenija čekanja: Dom kulture u Prijepolju dobija novi krov, investicija vredna preko 12 miliona dinara
Ministar kulture Nikola Selaković i predsednik opštine Prijepolje Drago Popadić su potpisali ugovor o realizaciji projekata obnove krovnog pokrivača Doma kulture, ključne kulturne ustanove u ovoj opštini. Takođe, Selaković je potpisao i dva ugovora sa direktorom Muzeja Zvonkom Mandićem za dva dodatna projekta – zamenu krova na Jusufagića kući i nastavak arheoloških iskopavanja u porti manastira Pustinja.
Odlukom Skupštine opštine Prijepolje od 30. maja 1986. godine Memorijalni kompoleks „Boško Buha“ je proglašen kulturnim dobrom od izuzetnog nacionalnog značaja i on se nalazi pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Poslednjih godina, zahvaljujući lokalnim incijativama i realizaciji nekoliko projekata u Mesnoj zajednici Jabuka, naglašeno se ističe potreba da se sačuva Memorijalni kompleks „Boško Buha“. Aktivnosti i razgovori se obnavljaju a proletos je iskrene poklonike Jabuke obradovala vest iz Vlade Srbije. Pomoćnica ministra za kulturno nasleđe i digitalizaciju Danijela Vanušić izjavila je da je stav tog ministarstva da nema prodaje Memorijalnog kompleksa „Boško Buha“ na Jabuci kod Prijepolja.
Tom prilikom je rečeno da je Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, kao nadležna ustanova zaštite, izvršila uvid u stanje Memorijalnog kompleksa na Jabuci, kao i da radi na utvrđivanju mera zaštite, prikupljanju celokupne neophodne tehničke i istoriografske dokumentacije u cilju pripreme detaljnog Programa zaštite, revitalizacije i uređenja kompleksa.
Izvor: RINA
Nekada su žene morale nevine da uđu u brak inače bi prošle kroz GOLGOTU OD OBIČAJA: Potresna svedočenja preživelih
Kada bi devojka iz sela bila na putu udaje, a nije bila nevina, običaji su nalagala ozbiljne i ponižavajuće rituale
MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom
Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
Komentari(0)