Nosite li ime svetitelja ili druge važne ličnosti? Šta je imendan i zašto se proslavlja!
Ukoliko nosite ime svetitelja ili druge važne ličnosti u bilo kojoj religiji, posvetite pažnju toj činjenici, otiđite u hram
Za imendan ste svakako čuli i on nije u srpskoj tradiciji. Najkraće objašnjenje je da, umesto ličnog, Srbi imaju porodični „imendan“, odnosno jedinstvenu i autentičnu krsnu slavu. Slava, tumače sveštenici, podseća na trenutak krštavanja plemena, roda, porodice, kada su, u prošlosti, oni odabrali svetitelja za zaštitnika i postali pravoslavni hrišćani. Slava izražava sabornost, okupljanje. Ime „pravoslavni hrišćani“ je kolektivni duhovni imendan, i drugog imendana, ni rođendana, prema strogom tumačenju, ne treba da bude.
Da li je za dragoceno i dosledno čuvanje osobenosti srpske slave štetno obeležavanje rođendana i imendana?
Odgovor na ovo pitanje prepuštamo ličnim verovanjima, uverenjima, izboru…
Imendan slave Grci, Rusi… i papa
Za sve čitaoce koji žele, na neki način, da obeleže svoj imendan, pogledajmo kako to rade drugi.
Grci imendan, “onomastiki”, slave umesto rođendana, a Rusi imendan nazivaju „denj angela“. Detetu se na rođenju kod ovih naroda najčešće daje ime svetitelja, pa dan posvećen njemu, u crkvenom kalendaru, proslavljaju mladi i stari – svake godine, svi koji ime nose.
U Grčkoj imendan ima odlike rođendana – slavljenika posećuju prijatelji, dobija poklone, obavezno se na stolu nađe posluženje…Imendan slave pripadnici katoličke vere širom sveta, uključujući i samog papu. Ima li smisla obeležavati imendan kada ga proslavljaju svi? I na ovo pitanje odgovor ostavljamo vama.
Veoma je interesantno u Rumuniji, na primer, na dan Svetog cara Konstantina i carice Jelene, kada oko 1,8 miliona Rumuna i Rumunki (Konstantini i Elene, ali i oni koji se zovu Kostel, Kostika, Kostin, Ileana, Konstantina, Leana, Konstanta…) slavi svoj imendan. A kako je ime Marija najpopularnije, još više građana obeležava Veliku Gospojinu.
Imendan za lepši dan
Predlažemo da o imenu i imendanu govorimo sa različitih stanovišta, opušteno i otvoreno. Nećemo ovom prilikom pominjati istraživanja psihologa. Ukratko, odnos prema svom i imenima drugih utiče na formiranje identiteta, mišljenja, stavova, emocija, predrasuda… Ime je važno. I ova tema može da bude interesantna.
Razmislite o svom imenu. Razgovarajte sa roditeljima ili drugim članovima porodice i saznajte kako i zašto ste ga dobili. Objasnite deci zbog čega imaju ime koje ste im dali.
Ukoliko nosite ime svetitelja ili druge važne ličnosti u bilo kojoj religiji, posvetite pažnju toj činjenici, otiđite u hram. Pročitajte i saznajte više o svemu, popričajte sa prijateljima, kolegama, dragim osobama… Ako se još neko od njih zove isto, možete i zajedno da na originalan način obeležite dan.
Stvaranje mogućnosti za komunikaciju, druženje, pozitivne emocije i odnose sa drugim ljudima vrednosti su koje su univerzalne, osobene svim verama, verovanjima i veroispovestima, potrebne u savremenom društvu… Imendan može da bude vaš način da sebi i drugima ulepšate dan.
(danubeogradu)
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Zašto se gledalo da li se dim diže pravo: Znak dobra, zla i tihe poruke neba
U staroj srpskoj tradiciji dim nije bio samo posledica vatre – bio je poruka, predskazanje i pokazatelj duhovnog stanja kuće i naroda
Komentari(0)